Uspješna borba s (ne)spavanjem

Centar za bolesti spavanja pri Klinici za neurologiju banjalučkog Univerzitetsko-kliničkog centra za četiri godine, koliko postoji, postigao je značajne rezultate u ovoj vrhunskoj oblasti medicine.

Foto ilustracija

To je jedini centar ove vrste u BiH, opremljen savremenom opremom, a ljekari prvi put mogu spoznati šta se dešava sa pacijentima tokom sna.

Duško Račić, načelnik Klinike za neurologiju, na čelu je tima stručnjaka koji su zaslužni za ispisivanje nove stranice medicinske istorije BiH, a koliko je njihov rad važan pokazuje činjenica da je učestalost različitih oblika bolesti spavanja jednaka učestalosti šećerne bolesti ili bronhijalne astme.

“Govorimo o velikoj populaciji pacijenata kojoj može da se pomogne. To je toliko nova oblast da je doskora nije bilo u udžbenicima studenata Medicinskog fakulteta. Srednje i starije generacije doktora nisu se ni susretale s ovom problematikom”, kazao je Račić, ponosan na činjenicu da je pomjerio stvari s mrtve tačke, što je prepoznalo nekoliko stotina pacijenata koji su riješili dugogodišnje probleme.

“Kada se sretnete sa pacijentima koji su decenijama imali nesanicu i kada iz njihovih usta slušate koliko dugo traje besana noć, ne možete da vjerujete da je to istina. Međutim, napravimo snimanje pacijenta sa svim potrebnim parametrima i utvrdimo da je, kad se sve sabere, tokom noći spavao 40 sekundi. Kada poslije određenog tretmana, poslije pet ili šest mjeseci, ponovo snimimo pacijenta i utvrdimo da spava pet sati – to je ogromna satisfakcija”, priča Račić.

Mnogi noćni problemi reflektuju se u dnevnom funkcionisanju ljudi i nemoguće ih je riješiti dok se ne utvrdi šta se s njima dešava noću. Tu na scenu stupa tim ljekara koji je okupio dr Račić i koji uspješno rješavaju uzrok poremećaja spavanja.

“Nije u pitanju samo to da osoba noću ne može kvalitetno da spava, pa je tokom dana neraspoložena, nervozna ili pospana, već se jasno pokazuje da su poremećaji spavanja faktori za razvoj mnogih bolesti poput šećerne, ali i srčanih i moždanih udara”, upozorava Račić.

Privilegiju za otklanjanje problema sa spavanjem zasad su u velikom broju slučajeva imali Banjalučani, ali sigurno je da i pacijenti iz ostalih krajeva Srpske imaju jednak pristup Centru. Primijećeno je da fizički kapaciteti Centra ne zadovoljavaju potrebe, pa Račić priča da je poslovodstvu UKC-a Banjaluka upućena inicijativa za nabavku mobilnih uređaja.

“Tako ćemo moći obuhvatiti veći broj pacijenata. Istovremeno im omogućavamo veći komfor s obzirom na to da će oni dolaziti u naš centar gdje ćemo im montirati taj uređaj, a spavaće kod kuće. Ujutro će dolaziti da im očitamo nalaz. Time povećavamo kapacitet rada i smanjujemo liste čekanja”, ispričao je Račić.

Za nesanicu kaže da nije sama po sebi bolest, već predstavlja simptom određenih dešavanja u organizmu, psihičke ili fizičke prirode, koja u banjalučkom UKC-u uspješno identifikuju. Poseban savjet za one koje muči nesanica je da taj problem ne rješavaju tabletama za smirenje, već da potraže stručnu pomoć Centra za bolesti spavanja.

Kako radi Centar

Ljekari Centra za bolesti spavanja najsavremenijom opremom prate sve potrebne parametre koji određuju kakav je kvalitet sna kod svakog pojedinačnog pacijenta.

“U prilici smo da odredimo krivulju spavanja, rad srca, rad mozga, kretanje krvnog pritiska, puls, zasićenost krvi kiseonikom, pokrete grudnog koša, pokrete nogu, stepen napetosti mišića, a imamo i senzore hrkanja. Sve vrijeme to se audio i video nadgleda, tako da nijedan segment noćnog spavanja ne može da nam promakne”, objasnio je Račić.

Bogata biografija

Duško Račić je specijalista neurologije, a Medicinski fakultet u Beogradu je završio 1997. godine kao jedan od najboljih studenata, sa prosječnom ocjenom 9,17. Na istom fakultetu 2001. godine odbranio je magistarsku tezu, dok je doktorsku disertaciju odbranio na Medicinskom fakultetu u Banjaluci 2007. godine. Već 12 godina na tom fakultetu, na Katedri za neurologiju, radi kao predavač. Specijalizaciju iz neurologije završio je 2002. godine s odličnim uspjehom, a na klinici gdje sad radi prošao je sve stepenice, od sekundarca, specijalizanta, odjeljenskog ljekara i šefa odjeljenja, do načelnika klinike. Napisao je 75 naučnih radova za domaće i međunarodne stručne časopise, te poglavlja u četiri univerzitetska udžbenika iz oblasti neurologije na fakultetima u Banjaluci i Beogradu.

Izvor: Nezavisne