Moze li švedski način života pomoći u borbi protiv korone?

Šveđani su navikli da žive sami, slijede pravila i zalažu se za inovacije. Koliko će ove socijalne norme pomoći tokom koronavirusne krize?

Dok se ljudi širom svijeta muče i bore sami sa sobom zbog zastoja izazvanog koronavirusom i socijalnog distanciranja, 21-godišnju Šveđanku Cajsu Wiking ne dotiče previše situacija da će neko vrijeme provesti sama u svom jednosobnom stanu u Uppsali.

„Prilično smo dobri u tome da ostanemo u svojim kućama i nismo baš društveni u poređenju s drugim kulturama, tako da nam to olakšava posao“, kaže ona. „Radim stvari poput organizacije ormara, kućne poslove i takođe više čitam.“

Prema podacima Eurostata, više od polovine svih švedskih domova, sastoji se od jednog stanovnika, što je najveći udio u Evropi. Najčešća dob za izlazak iz roditeljske kuće je između 18 i 19 godina, u poređenju sa prosjekom u EU, gdje je to od 26 godina.

Kako prenosi BBC, Neki stručnjaci vjeruju da bi ovi životni obrasci mogli da pomognu u sprečavanju širenja koronavirusa. U trenutnim žarištima za infekcije, uključujući Italiju i Španiju, mnogo je češće da se velike porodice okupljaju pod jednim krovom.

Cajsa Wiking

“Ako imate domaćinstvo sa nekoliko generacija, naravno da ćete imati brzo širenje virusa”, kaže Bjorn Olsen, profesor zaraznih bolesti na Univerzitetu Uppsala. “Imamo puno samohranih ljudi koji žive u Stokholmu, u velikim gradovima u Švedskoj, i to bi moglo malo usporiti tempo.”

Drugi komentatori istakli su način na koji se mnogi Šveđani već ponašaju kada su napolju u javnim prostorima: norma je izbjegavati da se drže blizu drugih u javnom prevozu i kod njih je neobično da vodite male razgovore sa strancima u prodavnicama ili kafićima, navela je novinarka BBC-a Maddy Savage.

“Što se tiče socijalnog distanciranja, Šveđani su to već snizili i prirodno su jedni drugima dali mnogo fizičkog prostora prije nego što je pandemija koronavirusa i stigla”, kaže Lola Akinmade Akerstrom, autorka švedske kulture.

Šveđani su takođe navikli da „ostanu kod kuće pri najmanjoj glavobolji“, dodaje ona, a to je znak da će i oni sa najmanjim simptomima korona virusa ostati kući. Djelomično je to zbog toga što poslodavci imaju tendenciju da podstiču radnike da se odmore ako imaju kašalj ili prehladu kako bi izbjegli širenje bolesti unutar kompanija, a pritom Švedska, u poređenju sa drugim zemljama, nudi velikodušnu platu za radnike koji su bolesni.

Kolektivna odgovornost

Za razliku od njoj susjednih evropskih zemalja (uključujući Dansku, koja trenutno ima sličan broj smrtnih slučajeva), javne vlasti izbjegavaju strože mjere i slijede strategiju da pokušaju da uspore širenje virusa na miran i kontrolisan način, fokusirajući se na zaštitu ranjivih grupa.

To znači da škole za učenike do 16 godina ostaju otvorene, kao i većina prodavnica. Pabovi i restorani i dalje posluju nudeći usluge u objektima kao i za ponijeti, iako je od njih traženo da prestanu usluživati ljude na šalterima, a svi događaji gdje ima više od 50 ljudi su zabranjeni.

Vlada je tražila od ljudi da se pridržavaju savjeta vlasti i preuzmu dobrovoljnu kolektivnu odgovornost za usporavanje širenja koronavirusa. Ovo uključuje rad od kuće gdje je to moguće, posebno u glavnom gradu, samoizolaciju ako ste bolesni ili stariji od 70 godina i izbjegavanje svih nebitnih putovanja.

„Mi koji smo odrasli moramo biti baš to: odrasli. Ne širite paniku ili glasine “, izjavio je nedavno premijer Stefan Lofven u svom prvom televizijskom obraćanju naciji od početka krize. “Niko nije sam u ovoj krizi, ali svaka osoba ima veliku odgovornost.”

Stokholmska kompanija za javni prevoz SL saopštila je da je vidjela da je broj putnika u nedjelju smanjen za 50% u vozovima podzemne željeznice i prevoza. Ankete pokazuju da se tri četvrtine Šveđana barem neko vrijeme drži barem metar dalje od drugih. Najmanje trećina stanovnika Stokholma radi na daljinu, dok Stokholmska poslovna regija, koju finansira gradsko vijeće, procjenjuje da su u najvećim prestonicama kompanija nivoi znatno iznad 90%.

Šveđani takođe nisu bili panični u kupovini kao što je slučaj u drugim zemljama, iako Lola Akinmade Akerstrom napominje da je „za jednog od najboljih svjetskih proizvođača toaletnog papira bilo iznenađujuće svjedočiti početničkom ludom nagonu za toaletnim rolama“.

Ali nisu svi Šveđani ozbiljni u pogledu na virus.

“Još uvijek vidim mnogo ljudi na društvenim mrežama koji i dalje organizuju rođendanske zabave sa možda 50 gostiju i izlaze u klubove, misleći da nema ništa loše u tome”, kaže Cajsa Wiking.

Christoffer Carringer, 29-godišnji TV producent iz Stokholma, kaže da većina ljudi koje poznaje sada radi iz kuća. Kaže da se njegovi prijatelji “trude da budu odgovorni” tako što idu u pab u grupama od dvije do tri osobe.

Jedan matematičar optužio je vlasti da „igraju ruski rulet“ sa stanovništvom ne uvodeći stroža pravila, dok je nekoliko virologa, među kojima i profesor Bjorn Olsen, pozvalo švedske vlasti da prate druge zemlje i “zatvore sve što je moguće zatvoriti” i to što brže. Olsen se ne slaže sa predviđanjima švedske Uprave za javno zdravlje da će stanovništvo brzo izgraditi imunitet, tvrdeći da bi ovo moglo potrajati više od godinu dana, a skeptičan je da će se stopa zaraze sniziti tokom toplijih ljetnjih mjeseci.

Budućnost?

Šta će se dalje desiti, zavisi od toga koliko se virus širi. Švedska agencija za javno zdravlje upozorila je da najgore tek dolazi za nordijsku naciju.

Postoje dugotrajne zabrinutosti da li su bolnice spremne da se izbore sa potencijalnom potražnjom kreveta i opreme za intenzivnu njegu, dok su se posljednje rasprave usredsredile na to koliko vlasti prenose informacija. Neki stručnjaci traže konkretnija uputstva o tome kako ljudi treba da žive. Švedsko ljekarsko udruženje izrazilo je zabrinutost da nije učinjeno dovoljno na informisanju stanovnika koji ne govore švedski jezik, nakon visokog udjela smrti i infekcija somalijske zajednice u Stokholmu, koji su više izloženi riziku od dijeljenja prenaseljenog stanovanja.

I dok su neki Šveđani koji žive usamljeno, poput Cajse Wiking, uvjereni da mogu održati svoje raspoloženje ostajući povezani sa prijateljima i porodicom preko društvenih mreža, drugi su zabrinuti zbog povećanog nivoa usamljenosti ako završe u kućnoj izolaciji.

„To bi zaista moglo uticati na to kako se osjećaju Šveđani“, kaže Christoffer Carringer, koji je nedavno prvi put počeo da živi sam. „Svi uvijek “vrište” za suncem, društvenom interakcijom i pažnjom svake godine nakon duge zime, tako da bih zatvaranjem bio uskraćen i mislim da bi mogao imati neke nuspojave.“

S obzirom na ovo, Švedsko povjerenje, tehnologija i timski rad mogu i dalje biti dragocjena imovina za zemlju, kako se stvari budu odvijale, ali u kriznim vremenima, ništa nije sigurno, piše na BBC-u.

Banjaluka.com