Sve više muškaraca djeci i otac i majka

Skoro 37.000 djece koja žive s jednim roditeljem registrovano je u RS, a posljednjih godina bilježi se sve veći broj samohranih očeva, koji su prisiljeni da djecu budu i otac i majka.

Na ovo upozoravaju u udruženjima samohranih roditelja širom RS, kao i u nadležnim institucijama, dodajući da je osnovni problem s kojim se ova populacija susreće neplaćanje alimentacije od strane drugog roditelja.

Rade Kaurin, samohrani otac iz Banjaluke, od prošle godine, kada mu je preminula supruga, sam se brine o svoja dva sina predškolskog uzrasta.

“Preživljavamo zahvaljujući pomoći rodbine, i moje i suprugine, i humanitarnoj pomoći. Supruga mi je preminula prošle godine, još nisam svjestan da se to desilo i još se nisam s tim pomirio”, priča on.

Kao diplomirani inženjer poljoprivrede, već 10 godina je nezaposlen i, kako kaže, nemoguće je pronaći bilo kakav posao, a da ne priča o poslu u struci.

“Teško je naći bilo šta da zaradim bilo kakvu dnevnicu, išao bih kopati i kanale, što se kaže, ali jednostavno nema gdje”, ističe Kaurin.

Manjak komunikacije: Biljana Jelić, član Udruženja jednoroditeljskih porodica “Iskra” iz Istočnog Sarajeva, kazala je da je tužno da ima sve više samohranih očeva i da se oni susreću s istim problemima kao i samohrane majke.

“Nemaju samo žene probleme, ima i muškaraca koji imaju velike probleme u braku, s problematičnim suprugama, koje su alkoholičarke, ili jednostavno ostave djecu i odu tražiti lakši život, a očevima prepuste svu brigu za djecu”, kazala je Jelićeva.

Ona je istakla da se veliki broj razvoda desi zbog nasilja u porodici, koje je veoma prisutno, ali i zbog toga što je porodica sve manje na cijeni.

“Ljudi u današnje vrijeme ne žele da razgovaraju o problemima koje imaju u braku. Jednostavno prekinu svu komunikaciju i samo odjednom riješe da više ne mogu živjeti zajedno, a da prethodno nisu ni pokušali da razgovorom riješe problem”, kazala je Jelićeva.

Ona je istakla da su osnovni razlozi takve situacije prerano stupanje u brak i rađanje djece, bez nekog prethodnog plana.

“Drugi veliki problem je teška ekonomska situacija. Jednostavno ne znam kako samohrani roditelj koji ne radi djeci obezbijedi hranu svaki dan, to je u našoj zemlji, u ovakvim uslovima života, prava čarolija”, kazala je Jelićeva.

Prema njenim riječima, da nema pomoći bližnjih, samohrani roditelji bi bili prepušteni same sebi. Ona je navela da su osnovni ciljevi njihovog udruženja psihosocijalna podrška, osnaživanje i pomoć jednoroditeljskim porodicama, javno zastupanje i mobilizacija javnosti s ciljem uklanjanja predrasuda i izjednačavanja mogućnosti za sve marginalizovane grupe, kao i zaštita i unapređenje ljudskih prava, te borba protiv svih oblika diskriminacije.

“U narednom periodu radićemo, zajedno sa drugim udruženjima, na tome da se izmjenama Porodičnog zakona osnuje alimentacioni fond, koji će preuzeti brigu o samohranim roditeljima koji ne rade nigdje i kojima se ne plaća alimentacija. Tako bi taj fond plaćao za njih alimentaciju, a onda drugim načinima naplaćivao alimentaciju od drugog roditelja, koji to izbjegava”, kazala je Jelićeva.

Pored toga, navela je, Udruženje radi na tome da se uvede dnevi boravak za djecu iz jednoroditeljskih porodica, jer roditelj ne može raditi i brinuti se za dijete istovremeno. Prema njenim riječima, znatan dio aktivnosti će se odnositi na prikupljanje humanitarne pomoći u hrani i artiklima za porodice ispod praga siromaštva.

Najčešći problemi: U RS je registrovano 36.925 djece samohranih roditelja, koji nemaju dovoljno prihoda da ih izdržavaju, najviše zbog neplaćanja alimentacije i nedovoljne zakonske regulative. Vesna Popović, stručni saradnik za odnose s javnošću u Ombudsmanu za djecu RS, kazala je da, prema podacima Udruženja “Ponos” iz Banjaluke, koje ima 1.700 članova samohranih roditelja, najveći broj članova čine samohrane majke, mada ima i samohranih očeva.

“Najčešće se radi o situacijama da je majka napustila dijete ili iz drugih razloga nije u stanju brinuti za dijete, zbog bolesti na primjer”, precizirala je Popovićeva.

Ona je kazala da samohrani roditelji, bez obzira na to da li su majke ili očevi, imaju isti problem.

“Imaju iste probleme i kad je u pitanju neplaćanje alimentacije, uređenje viđanja djeteta s roditeljem s kojim ne živi, saglasnost za putnu ispravu. Roditelji djeteta kažnjavaju jedno drugo i koriste dijete za raščišćavanje svojih neslaganja, zaboravljajući da razvodom nisu prestali biti roditelji i da je razvod njihova odluka, na koju dijete nije uticalo i kojoj nije doprinijelo”, kazala je Popovićeva.

Ona je naglasila da u razvoju i odrastanju svakog djeteta roditelji imaju izuzetno važnu ulogu i da su svakom djetetu potrebni pažnja, ljubav i briga oba roditelja.

“U situaciji kad te brige drugog roditelja nema, bez obzira na razloge koji su do toga doveli, roditelj koji sam brine o djetetu nosi teret odgovornosti za sve svakodnevne situacije s kojima se susreće, a to su obaveze djece u školi, njihovo slobodno vrijeme, odnosi s vršnjacima, njihovo zdravlje, obezbjeđivanje uslova za život i mnoga druga pitanja”, kazala je Popovićeva.

Teret odgovornosti, strah od neizvjesnosti i stalno pitanje da li će sam odgovoriti svim potrebama djece dodatno dolaze do izražaja ako nedostaju sredstva za osnovne potrebe djece.

“To znači da se problemi s kojima se nose samohrani roditelji nikako ne mogu vezati samo za plaćanje alimentacije, ali njeno neplaćanje dodatno ugrožava i dijete i samohranog roditelja”, navodi Popovićeva.

Ona je navela da roditelj koji pokreć postupak često ne zna adresu roditelja koji ima obavezu izdržavanja. Ako ne zna adresu, pojašnjava, ne može pokrenuti tužbu. Traženje adrese za roditelja koji je izvan RS iziskuje vrijeme i stručnu pomoć, za koju oni, međutim, često nemaju sredstava.

“Podnošenje tužbe ili prijedloga za izvršenje traži stručnu pomoć, koju oni ne mogu platiti. Dalji problem predstavlja utvrđivanje stvarnih prihoda obveznika izdržavanja, odnosno da li radi, kolika su mu primanja, ima li dodatnih izvora prihoda, ima li nekretnine i slično”, pojasnila je Popovićeva.

Ona je istakla da je to problem roditelja s kojim dijete živi.

“Na primjer, roditelja koji se pogrešno parkira sistem će pronaći i kaznu će platiti, a ako taj isti roditelj ne plati alimentaciju onda ga ne mogu pronaći. Neplaćanje izdržavanja za dijete zakonom je sankcionisano kao krivično djelo, to je i nasilje nad djetetom. I pored toga niko, osim roditelja s kojim dijete živi, ne postavlja pitanje od čega to dijete živi”, istakla je Popovićeva.

Veliki broj njih primoran je pomoć tražiti i od Centra za socijalni rad iako to dijete, po onom što svi u mjestu znaju, ne treba da bude socijalni slučaj.

Finansijska pomoć: Mirela Vujatović, portparol Ministarstva porodice, omladine i sporta RS, kazala je da to ministarstvo nema nadležnost da finansijski pomaže pojedince koji se nalaze u statusu socijalne potrebe.

“Ovo ministarstvo podržava i sarađuje s nevladinim organizacijama koje se bave ovom tematikom. Kao primjer navodimo da je podržalo Udruženje samohranih roditelja ‘Ponos’ iz Banjaluke u njihovoj inicijativi u izmjenama Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Porodičnog zakona”, navela je Vujatovićeva.

Ona je pojasnila da je Udruženje tim izmjenama tražilo da se bolje reguliše položaj samohranih roditelja i jednoroditeljske porodice, kao i namjera da ponuđenu definiciju samohranog roditelja učini preciznijom i primjenjivijom u praksi.

“Želja je bila da u zakonu budu prepoznati i samohrani roditelji, odnosno roditelji koji se samostalno, bez kontinuiranog i fizičkog učešća drugog roditelja, brinu o zaštiti i vaspitanju djece, ali i status jednoroditeljske porodice, jer bi se na taj način fokus s prava roditelja pomjerio na potrebe i prava djece”, navela je Vujatovićeva.

U tom smislu, resorno ministarstvo je uputilo pismo podrške Ministarstvu pravde RS, u čijoj je nadležnosti Porodični zakon, da izvrše izmjene u navedenim članovima, kako bi zakonski bio poboljšan status jednoroditeljskih porodica.

“Kada je u pitanju osnivanje alimentacionog fonda, pošto su za sistemsko rješavanje ovog društvenog problema, pored zakonskog okvira potrebna i određena finansijska sredstva, Ministarstvo će nakon što se stvore navedeni uslovi, ne samo podržati, već i uzeti aktivno učešće u rješavanju ove problematike, što je u skladu s nadležnostima ovog ministarstva”, kazala je Vujatovićeva.

Ona je navela da je Savjet za djecu RS na sjednici održanoj u septembru razmatrao Inicijativu za unapređenje obaveznog izdržavanja djece.

“Ministarstvo porodice, omladine i sporta će u narednom periodu prikupiti relevantne podatke u vezi s obaveznim izdržavanjem djece, kojima raspolažu sudovi, centri za socijalni rad ili službe socijalne zaštite pri odjeljenjima društvenih djelatnosti”, istakla je Vujatovićeva.

Na osnovu dobijenih podataka Savjet će održati okrugli sto, na kojem će učestvovati predstavnici vladinog i nevladinog sektora, u čijoj nadležnosti je rješavanje ovog pitanja, kao i stručnjaci iz ove oblasti, u cilju sagledavanja analiziranog stanja, razmjene iskustava, te pružanja podrške inicijativi i stvaranju uslova da se kroz institucije sistema riješi ovaj problem.

U RS je prošle godine u osnovnim sudovima evidentirano 56 započetih i završenih krivičnih presuda koje se odnose na izbjegavanje izdržavanja djece i u vezi s tim izrečene su dvije zatvorske kazne i 12 uslovnih osuda.

Prodaje bubreg da prehrani djecu

Javnost je nedavno šokirala vijest da samohrani otac iz Živinica putem oglasa prodaje povoljno bubreg kako bi prehranio svoju maloljetnu djecu. Njegova noćna mora počinje u Centru za socijalni rad u Živinicama, gdje mu je socijalni radnik zaprijetio oduzimanjem djece zbog njegovog čestog odsustva od kuće, odnosno rada na terenu.

“Nije mi preostalo ništa drugo pa sam dao otkaz. Ostao sam sa djecom kod kuće, a lično od direktorice Centra za socijalni rad dobio sam obećanje kako će mi biti isplaćena jednokratna novčana pomoć. Međutim, nisam dobio ni marke”, kaže on.

Otkako je postavio oglas na BKC-u u Živinicama kaže da je imao pozive zainteresovanih za kupovinu bubrega.

“Rekao sam potencijalnim kupcima da ću prodati bubreg upola cijene. Znam da se na crnom tržištu cijena tog organa kreće između 30.000 i 40.000 KM, a ja bih bubreg prodao i za 15.000 KM”, govori on.

Izvor: Nezavisne