Svaka osma osoba u svijetu je gladna

Postizanje milenijumskog razvojnog cilja – da se broj gladnih u svijetu prepolovi do 2015. je još uvijek moguće, ali za to je potrebno značajno povećanje napora, saopštila je danas Organizacija UN za hranu i poljoprivredu (FAO).

Napredak ostvaren u borbi s glađu od sredine prošle decenije je izgubio zamah pa je vrijeme da se on podstakne, ističe FAO, a prenosi Rojters.

Broj hronično gladnih širom svijeta je smanjen za 130 miliona od 1990. – na 868 miliona, od kojih 852 miliona živi u zemljama u razvoju. Napredak je postignut i na planu smanjenja broja neuhranjenih.

Ipak, i dalje je jedna od osam osoba u svijetu gladna, što je neprihvatljivo u svijetu izobilja, napominje FAO.

Posebno je zabrinjavajuća situacija u Africi, gdje je u posljednjih 20 godina broj gladnih povećan – sa 175 miliona u 1990. na 239 miliona.

Navedeni podaci su uključeni u ovogodišnji izvještaj Stanje prehrambene nesigurnosti u svijetu (SOFI), koji objavljuju FAO, Međunarodni fond za poljoprivredni razvoj i Svjetski program za hranu.

Podaci ukazuju da je najveći dio napretka u smanjenju gladi u svijetu ostvaren do 2006. godine, dok su cijene hrane u svijetu opadale. S njihovim rastom i razvojem ekonomske krize napredak je znatno usporen.

U sadašnjem kontekstu nesigurnog ekonomskog rasta i viših i kolebljivijih cijena hrane, oživljavanje privrednog rasta će biti od ključnog značaja za dalji napredak ka ostvarenju milenijumskog cilja smanjenja gladi u svijetu.

Sve zavisi od toga da li će dvije milijarde ljudi koji žive od poljoprivrede, a čine najveći dio siromašnih u svijetu, imati koristi od ruralnog razvoja, ističe FAO.

Ne treba zaboraviti da visoke cijene poljopvrednih proizvoda mogu da predstavljaju šansu za siromašne farmere, pod uslovom da im je omogućeno da tu šansu iskoriste.

To između ostalog podrazumijeva stvaranje uslova za razvoj sektora proizvodnje, naročito one koja se odvija na malim imanjima, obezbjeđivanje jednake dostupnosti sredstvima proizvodnje i za siromašne i, naročito, za žene, kao i primjena socijalne zaštite za najugroženije.

Unapređenje upravljanja – na principima transparentnosti, odgovornosti, vladavine prava i ljudskih sloboda je takođe od suštinskog značaja.

Među ostalim prioritetima je nužnost da se smanji gubitak i bacanje hrane jer se procjenjuje da se na taj način izgubi oko trećina svjetske proizvodnje na ovom sektoru.

Osim o kvantitetu, mora se više povesti računa i o kvalitetu hrane jer od manjka mikro nutritivnih elemenata u ishrani pati više od 1,4 milijarde odraslih ljudi u svijetu, što je uzrok raznih bolesti vezanih za ishranu, uključujući i gojaznost.

Izvor: Nezavisne