Sumnjiva polovina lijekova na internetu

U BiH nema pouzdanih podataka u vezi sa ispravnošću i kvalitetom lijekova koji se nude preko oglasa ili na internetu, potvrdili su u Agenciji za lijekova i medicinska sredstva (ALM) BiH.

Istovremeno, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) 50 odsto lijekova na internetu su “lažnjaci” i građani nikako ne bi trebalo da ih uzimaju. Zbog toga ljekari i farmaceuti u BiH savjetuju građanima da lijekove, uz njihovu preporuku, uvijek kupuju u apotekama.

Nataša Grubiša, direktorica Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, potvrdila je da je prodaja medikamenata na internetu – raznim sajtovima i oglasnicima u BiH neuređena te da se tek sad počinje ozbiljno raditi na suzbijanju takvog reklamiranja neprovjerenih lijekova.

“Pisali smo internet provajderima i vlasnicima sajtova da obustave reklamiranje medikamenata. Neki su to uradili, a neki su uložili žalbe. Problem je što ni oni ne znaju šta zapravo jeste, a šta nije lijek pa se onda u reklamama nađe svašta”, kazala je Nataša Grubiša.

Milan Projević, ljekar iz Trebinja, naglašava da treba kupovati samo u apotekama i to samo provjerene lijekove i ljekovite preparate. Upozorio je da je jedino to garancija da kupac dobija registrovan i legalno uvezen lijek sa odgovarajućim sastojcima, rokom trajanja, kvalitetom.

“Svaki lijek treba da prepiše profesionalac. Lijekovi nisu ulje ili brašno pa da ih posuđujemo od komšija ili prijatelja, a pogotovo nisu roba koja se kupuje u oglasima. Nikad lijekove ne treba kupovati i koristiti na svoju ruku”, upozorio je Projević.

U ALM BiH dodaju da tržište krivotvorenih lijekova naglo raste i postaje globalni problem, najviše izražen u zemljama u razvoju, a SZO procjenjuje da je 10 odsto svih lijekova dostupnih na tržištu krivotovoreno. U bogatijim državama krivotvore lijekove za poboljšanje života – hormone, lijekove za mršavljenje i lijekove namijenjeni za liječenje erektilne disfunkcije, odnosno impotencije. Reklamama za takve medikamente upravo je preplavljen internet prostor.

U nekoliko banjalučkih apoteka, potvrdili su, nisu rijetki slučajevi da građani sami sebi “glume” ljekare i traže lijekove čije reklame su negdje vidjeli ili čuli pozitivne reakcije od drugih ljudi.

“Koliko god oni željeli te lijekove nijedan farmaceut, ako poštuje zakon, a potom svoju profesiju i bezbjednost pacijenta, nikad im neće prodati lijekove za koji nemaju recept i nalaz ljekara. Zna se koji se lijekovi izdaju bez recepta, a i u tim slučajevima uvijek posavjetujemo kupca o ispravnoj upotrebi”, kazali su u jednoj banjalučkoj apoteci.

Ispravnost lijeka

SPOLJNO I UNUTRAŠNJE PAKOVANJE – mora sadržavati najmanje osnovne podatke o lijeku (naziv, generički naziv, kvalitativni i kvantitativni sastav aktivne tvari, farmaceutski oblik, jačinu i pakovanje), o proizvođaču lijeka, o nosiocu dozvole za stavljanje u promet, o načinu primjene, čuvanja i roku trajanja, broju serije, dozvole za stavljanje lijeka u promet…

UPUTSTVO – za pacijenta mora sadržavati najmanje osnovne podatke o lijeku (kao na pakovanju), a potom podatke o indikacijama, kontraindikacijama i mjerama opreza, načinu izdavanja, neželjenim učincima, roku trajanja i načinu čuvanja.

Izvor: Nezavisne