Šta kaže crkva? Da li sutra Veliku Gospojinu slavimo posno?

Srpska pravoslavna crkva i vjernici u četvrtak, 28. avgusta, obilježavaju Uspjenje Presvete Bogorodice, poznato u narodu kao Velika Gospojina. Ovo je jedan od najpoštovanijih praznika u hrišćanskom svijetu, koji se u crkvenom kalendaru ističe crvenim slovom. Tog dana se ne obavljaju teški poslovi – vrijeme je rezervisano za molitvu, porodična okupljanja i duhovni mir.

Značaj Velike Gospojine

Velika Gospojina posvećena je Presvetoj Bogorodici, koju vjernici od davnina smatraju zaštitnicom doma i porodice. Praznik simbolizuje dan kada se Bogorodica upokojila, vaznela na nebesa i „predala svoj duh u ruke Spasitelja“. Upravo zbog ovih događaja, dan ima posebno mjesto u srcima vjernika, podsjećajući na ljubav, vjeru i snagu koju Majka Božija neprestano pruža onima koji joj se obraćaju u molitvi.

Da li se posti na Veliku Gospojinu?

Uspjenje Presvete Bogorodice jedan je od pet Bogorodičinih praznika. Prije ovog velikog dana prethodi dvonedeljni Gospojinski post, koji ove godine traje od 14. do 28. avgusta.

Na samu Veliku Gospojinu, vjernici poste do jutarnje liturgije i pričešća. Kako praznik ove godine pada u četvrtak, obrok poslije službe može biti mrsan.

Izuzetak: Ako praznik pada u srijedu ili petak, posti se i tog dana po strogom redu – riba, vino i ulje – kao izraz poštovanja prema Bogorodici i crkvenim običajima.

Narodni običaji

Velika Gospojina se od davnina smatra praznikom žena i majki. U narodu je običaj da se ne rade teški poslovi niti započinju novi poduhvati.

Jedan od najljepših običaja jeste branje ljekovitih biljaka i trava, jer se vjeruje da je njihovo dejstvo tada najjače. Posebno se ističe bosiljak, koji se smatra božanskom biljkom. Žene ga dodaju u jela kako bi zaštitile ukućane od zla i prizvale blagoslove Presvete Bogorodice. Osim bosiljka, beru se i borovnice i druge lijekovite trave, vjerujući da će donijeti zdravlje i blagostanje porodici, prenosi Ona.rs.

Izvor: Bl portal