Sam svoj gazda za desetak hiljada KM

Za pokretanje vlastitog malog biznisa u Srpskoj potrebno je desetak hiljada maraka, a stručnjaci ističu da su najbolje opcije ulaganje u proizvodnju hrane i bavljenje zanatima kojih manjka na tržištu.

U vrijeme velike nezaposlenosti mnogi se odlučuju da uz pomoć ušteđevine ili podizanjem kredita postanu sam svoj gazda.

Dvadesetogodišnja Radoslava Popović iz Banjaluke krenula je u privatne vode otvaranjem frizerskog salona uz finansijsku podršku roditelja. Za opremanje salona trebalo joj je oko 10.000 KM.

“Moguće je pokrenuti ovu vrstu biznisa i sa manje novca, ali sam odlučila da uz pomoć roditelja uložim više da bih nabavila kvalitetnu opremu”, kaže Popovićeva, kojoj za sada ne nedostaje mušterija, pa joj posao dobro napreduje.

Direktor Zanatsko-preduzetničke komore RS Jovica Bratić kaže da u posljednje vrijeme bilježe najviše novootvorenih frizerskih i kozmetičkih salona, kafića i drugih ugostiteljskih objekata, pekara i apoteka.

“Teško je govoriti koji iznosi su dovoljni za pokretanje sopstvenog biznisa. Moleru je potrebno od 1.000 do 2.000 KM, dok otvaranje automehaničarske radnje zahtijeva znatno veću svotu novca”, kaže Bratić.

Iz njegovog ugla gledanja trenutno je najisplativije bavljenje stolarskim, tesarskim, zidarskim, bigerskim, keramičarskim, molerskim i poslovima električara, jer na tržištu nedostaje firmi i radnika tih profila.

“Imamo dovoljno pekara, mesara i frizera i vrijeme je da se više pažnje posveti obučavanju i osposobljavanju radnika za obavljanje građevinskih poslova”, kaže Bratić i dodaje da je veoma isplativ i programerski posao, za koji nije potreban velik početni kapital.

Direktor Republičke agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća Marinko Đukić kaže da je za registraciju poslovnog subjekta, bilo da se radi o malim i srednjim preduzećima ili o zanatsko-preduzetničkim radnjama, dovoljno od 1.000 do 8.000 maraka.

“Da li će navedeni iznos biti dovoljan za nabavku opreme, sirovina i poslovnog prostora, zavisi od vrste djelatnosti koja se pokreće. U slučaju otvaranja zanatsko-preduzetničke radnje, ovaj iznos može biti iskorišćen i za nabavku dijela opreme i sirovina, dok je za pokretanje proizvodnje potrebno više novca”, kazao je Đukić.

U posljednje vrijeme, prema njegovim riječima, ekspanziju doživljavaju poslovi u oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija, a dobre poslovne mogućnosti nude i oblasti proizvodnje hrane, turizma ili energije.

“Da bi osnovani biznis napredovao, potrebna je dobra ideja, koja mora biti u skladu sa potrebama tržišta. To može biti djelatnost koja nedostaje na tržištu, ali i poboljšani postojeći proizvod ili usluga, koji će ostvariti konkurentsku prednost”, istakao je Đukić.

Povećan broj preduzetnika

Prema podacima Poreske uprave RS, do kraja avgusta prošle godine registrovana su 2.904 nova preduzetnika, dok je u istom periodu 2014. godine poslovnu aktivnost započelo 2.168 preduzetnika. Broj registrovanih preduzetnika porastao je u svim većim gradovima, a najviše u Bijeljini.

Najčešći novi poslovi

• frizerski i kozmetički saloni
• pekare
• apoteke
• kafići

Zanati koji nedostaju tržištu

• moleri
• keramičari
• bigeri
• stolari
• tesari
• električari

Izvor: Glas Srpske