Ratari okreću leđa kukuruzu

Poljoprivrednici širom Srpske mahom se okreću jesenjoj sjetvi uljane repice, pšenice i ječma, jer klimatske promjene i suša znatno smanjuju prinose proljećnih kultura, prije svega kukuruza. Proizvodnju dodatno opterećuju visoke cijene sjemena, zbog čega će od nadležnih zatražiti i ograničenje trgovačke marže.

Pripreme za jesenju sjetvu pšenice su u toku, dok je uljana repica, u koju brojni poljoprivrednici polažu nadu, uglavnom zasijana.

Osim što očekuju manji uticaj vremenskih neprilika, poljoprivrednici očekuju i sigurnije tržište i stabilnije prihode od ovih kultura.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača “Sela Semberije” Boško Radić kaže da su ove jeseni zasijali čak 30 odsto više uljane repice nego lani, jer je suša ljetos napravila velike gubitke kod drugih kultura.

– Uljana repica tokom zime nakupi dovoljno vlage, a na proljeće joj je dovoljna jedna kiša da donese pristojan prinos. Kukuruz je, s druge strane, sve veći debakl, osim za silažu. Prinos zrna je minimalan, na najboljim parcelama jedva do pet tona – istakao je Radić, dodajući da će na proljeće biti zasijano mnogo manje kukuruza.

On naglašava da će površine pod pšenicom dodatno biti povećane, iako cijena nije realna.

– Da nema podsticaja bili bismo u dubokom minusu. Zato ćemo tražiti da podsticaj za pšenicu bude uvećan sa 500 na 700 maraka po hektaru. To nije stvar naše pohlepe, već nužnosti, jer moramo izbjeći proljećnu sjetvu kukuruza – kazao je Radić.

I poljoprivrednici u Potkozarju okreću se jesenjim kulturama. Duško Banjac iz sela Mašići kod Gradiške naglašava da će ove godine značajno povećati površine pod pšenicom i ječmom.

– Zemlja je jako suva, potrebna nam je kiša prije sjetve. Ja ću pšenicu i ječam posijati i na parcelama gdje je bilo povrće, tako da ću u odnosu na prošlu godinu povećati zasijane površine za oko 40 odsto – rekao je Banjac.

Da je suša napravila ozbiljne probleme potvrđuje i predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković.

– Nedostatak vlage otežava pripremu zemljišta, ali u nekim krajevima već postoje uslovi za početak sjetve. Optimalni rokovi za pšenicu tek dolaze, dok je sjetva uljane repice trebalo da bude već završena. Zbog klime koja ne ide na ruku ratarima bez sistema za navodnjavanje, sve više njih odlučuje se za ozime kulture – rekao je Marinković.

On naglašava da će ove godine pšenica vjerovatno biti zasijana na oko 15 odsto više površina nego lani, ali da su mnogi proizvođači orijentisani i na uljarice zbog sigurnog plasmana i prihvatljivije cijene.

– Poljoprivrednici su sve glasniji kada je riječ o visokim cijenama sjemena. Od nadležnih ćemo tražiti ograničenje trgovačkih marži na sjemenski materijal, jer distributeri unaprijed uračunavaju naše subvencije u svoje cijene. Nerealno je da sada za jedan kilogram sjemenske pšenice treba izdvojiti i do četiri kilograma merkatilne – kaže Marinković.

Za razliku od skupog sjemena, cijene goriva za sada su stabilne, a ne očekuje se ni da će poljoprivredna hemija znatnije poskupjeti, barem do proljeća. To poljoprivrednici, kako kaže Stojan Marinković, vide kao jedinu olakšavajuću okolnost pred jesenju sjetvu, jer im u ovakvim klimatskim uslovima i visokim troškovima proizvodnje svaka ušteda znači mnogo.

Izvor: Glas srpske