Koliko se kod nas koriste pesticidi? 

Hemikalije koje se primjenjuju u poljoprivredi imaju razne efekte, kako na hranu tako i na zemljište.

Od nadležnih iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske zatražili smo odgovore, koliko je pesticida u našoj hrani i kako se i koliko kontroliše njihova upotreba.

Iz resornog ministarstva kažu da se u upotrebu stavljaju samo sredstva koja su ispitana i ispunjavaju propisane uslove, koji su određeni Zakonom o sredstvima za zaštitu bilja.

Pomenuta sredstva su najčešće porijeklom iz zemalja Evropske Unije, Kine, Srbije, Izraela i Švajcarske. Upotreba pesticida u poljoprivredi, dovodi do pozitivnih efekata kao što su povećanje produktivnosti, uništavanje uzročnika bolest, poboljšanje kvaliteta poljoprivrednih proizvoda. Međutim, ukoliko se pravilno ne koriste, rizik od neželjenih efekata je mnogo veći.

Odustajanje od pesticida smanjuje prinose

Iz Ministarstva kažu da bi odustajanje od primjene pesticida u većini gajenih biljaka, dovelo do umanjenja ili gubitka prinosa, što bi imalo za posljedicu nedostatak tog proizvoda na tržištu.

Najveći rizik za rukovaoce

Najveći rizik po zdravlje, imaju radnici, koji su u direktnom kontaktu sa pesticidima. Posljedice mogu biti akutne i hronične, u zavisnosti od toga koja se vrsta pesticida koristi, načina na koji je radnik bio izložen, te da li je koristio zaštitnu opremu.

Kod nas ima manje pesticida

Mehanizmi kontrole pri upotrebi ovih supstanci ogledaju se u ograničenju na najnužniju mjeru, koja je neophodna za suzbijanje štetnih organizama. Ono što raduje jeste to da se kod nas primjenjuje znatno manja količina pesticida nego u razvijenim zemljama, te da je do zdravstveno bezbjedne hrane, neophodno je održati balans između zaštite bilja i očuvanja zemljišta.

“Takođe treba napomenuti da prema podacima iz Evropske Unije svake godine oko 2,5 – 3,5% uzoraka je iznad maksimalno dozvoljenog nivoa ostataka pesticida. Dakle, i u zemljama sa znatno uređenijom legislativom i nadzorom taj problem se javlja, pa je neophodan stalni razvoj sistema uvođenja integralne proizvodnje, dobre poljoprivredne prakse i nadzora”, rekli su iz Ministarstva.

Ovaj tekst je izrađen uz podršku projekta „Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska. Sadržaj materijala je isključiva odgovornost portala i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva i Švedske.  

Banjaluka.com / Autor: Kristina Rađen