Pola prijavljenih na evidenciji biroa radi na crno!

Od ukupnog broja prijavljenih na evidencije biroa za zapošljavanje u BiH, skoro 40 odsto radi na crno! Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje (ARZ), krajem prošle godine u BiH je bilo nezaposleno oko 545.500 lica, od čega bez uplate poreza i doprinosa u BiH, prema procjeni, trenutno radi najmanje 200.000 njih!

Iz sindikata poručuju da je riječ o katastrofalnoj praksi, koja nesagledivu štetu nanosi kako radnicima, tako i državi, koja na crnom tržištu rada mjesečno gubi milione maraka! Sindikalci smatraju da su za ovako haotično stanje najodgovorniji poslodavci koji, kako tvrde, radnike prisiljavaju da rade bez ugovora, uz ultimatum da im je to jedini način da dobiju posao! Veliku odgovornost snose i inspekcijski organi, koji bi, prema mišljenju sindikata, morali da se upuste u daleko žešću borbu sa onima koji podstiču crno tržište rada i koji ucjenjuju i izrabljuju zaposlene.

Proždiranje miliona

U Savezu sindikata RS kažu da u Srpskoj na crno radi najmanje 80.000 ljudi i dodaju da je ova brojka svake godine u porastu. Generalni sekretar sindikata Velka Odžaković ističe da crno tržište rada u Srpskoj, uslijed neuplaćivanja poreza i doprinosa, mjesečno “pojede” najmanje 15 miliona maraka.

Problem je što radnici u RS i BiH masovno ostaju bez posla, pa, u potrazi za bilo kakvim izvorom egzistencije, pristaju na ucjene poslodavaca. Oni se, naime, nakon otkaza najprije prijave na biro, pa se upuste u grčevitu potragu za poslom, kako bi prehranili svoje porodice. U takvoj situaciji, najčešće ne biraju šta će i pod kojim uslovima raditi, pa gazde od njih traže da obavljaju i po nekoliko poslova. Zauzvrat im ne nude ništa, osim bijedne plate, koja nije dovoljna ni za zadovoljenje najosnovnijih potreba – naglašava Odžakovićeva.

Ona dodaje da su na ovaj način u velikoj mjeri zakinuti javni fondovi i država, ali da najveću štetu, ipak, trpe radnici, koji, uprkos tome što na crno rade i po deceniju, nikada neće moći da se penzionišu.

Zbog toga inspekcije moraju da budu daleko rigoroznije, a protiv prakse rada na crno treba da se pobune i oni poslodavci koji rade u skladu sa zakonom. Naime, masovan rad na crno za njih predstavlja nelojalnu konkurenciju, što je u vrijeme krize za mnoge korak bliže poslovnom krahu – tvrdi Odžakovićeva.

Banjalučanka koja je zamolila da joj ne otkrivamo identitet, kaže da već četiri godine bez ugovora radi u jednoj trgovini.

Radim sve, osim naplaćivanja! Unosim i slažem robu, provjeravam rokove namirnica, čistim objekat… Kad sam se zaposlila, gazda je rekao da će me prijaviti, ali to do danas nije uradio. Ne smijem ništa da pitam, jer se plašim da ću dobiti otkaz, a 400 maraka koje dobijem garant su mi da neću umrijeti od gladi. Zdravstveno osiguranje imam preko biroa, a o penziji i ne razmišljam. Kad vidim kako ljudi masovno ostaju bez posla, srećna sam što radim bilo šta – kaže naša sagovornica.

Boris Pupić, stručni saradnik za odnose s javnošću u Agenciji za rad i zapošljavanje, ističe da je lane u BiH bez posla po svim osnovima ostalo više od 87.000 radnika, od čega u Srpskoj 34.500.

Kad je riječ o procjeni broja radnika na crno, on se u BiH kreće oko 200.000. To su procjene na koje ukazuju sindikati i anketa o radnoj snazi Agencije za statistiku BiH. Rad na crno bi se mogao spriječiti strožim kaznama, strožim kontrolama poslodavaca, ali i smanjenjem opterećenja na plate radnika. Danas, naime, poslodavac na 100 maraka neto plate isplaćenih radniku državi mora da plati više od 70 maraka, što rad čini izuzetno skupim i otežava otvaranje novih radnih mjesta – naglašava Pupić.

U Zavodu za zapošljavanje RS kažu da kontrolu rada na crno vrši inspekcija rada, koja Zavodu periodično dostavlja spiskove neprijavljenih radnika.

Ako je riječ o licima sa evidencije, naglasio bih da Zavod ne sankcioniše nezaposlena lica u smislu brisanja iz evidencije nezaposlenih, a odgovornost i posljedice za ovu vrstu nelegalnog rada snosi poslodavac – ističe direktor Zavoda za zapošljavanje RS Milko Čolaković.

Glavni republički inspektor rada Čedo Risović kaže da je, u odnosu na 2011. godinu, lane povećan broj mjera izrečenih zbog rada na crno.

Odjave, pa rade

Inspektori su 2011. godine u kontrolama otkrili 562, a prošle 806 radnika koji nisu imali zaključen ugovor o radu sa poslodavcem i koji nisu bili prijavljeni na obavezne vidove osiguranja. U ovim slučajevima izdati su prekršajni nalozi, a poslodavcima je naređeno da radniku obezbijede radno-pravni status u skladu sa zakonom – kaže Risović. Prema njegovim riječima, angažovanje radnika na crno najčešće je prisutno u manjim preduzećima u oblasti ugostiteljstva i turizma, trgovine, eksploatacije i prerade drveta kao i uslužnim djelatnostima.

Ako poslodavac primi radnika, a prethodno nije sa njim zaključio ugovor o radu i nije ga prijavio na obavezne vidove osiguranja, Zakonom o radu propisana je kazna u iznosu od 2.000 do 15.000 maraka. Inspektori su u kontrolama uočili da u posljednje vrijeme poslodavci odjavljuju obavljanje djelatnosti kod nadležnih organa, a i dalje nastavljaju sa radom – tvrdi Risović.

Podsjetimo, broj nezaposlenih lica koja su prijavljena na zdravstveno osiguranje u RS u odnosu na 2011. godinu lane je povećan za 9.809 i iznosi 156.553. S druge strane, umjesto dosadašnjih 40 miliona, ove godine će za zdravstveno osiguranje nezaposlenih iz budžeta Srpske biti izdvojen 61 milion maraka.

Milić: Odgovorni radnici!

Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Ranko Milić smatra da se rad na crno u Srpskoj u najvećoj mjeri ogleda u tome da radnici svjesno i na svoju ruku ulaze u nelegalne tokove poslovanja.

Pošto ekonomska kriza i dalje potresa BiH, mnoga preduzeća su zatvorena, a zaposleni su se našli na ulici. Kako bi obezbijedili bilo kakav izvor egzistencije, oni mahom pokreću djelatnosti, ali bez ikakve registracije i plaćanja obaveza državi. Tako, na primjer, na svakom ćošku imamo prodavce svega i svačega, ljudi masovno otvaraju mini-radionice za proizvodnju namještaja, popravak automobila i slično. Uglavnom rade u nekim garažama i podrumima i boga mole da ih inspekcija ne uhvati, ali je činjenica da su nelojalna konkurencija onima koji iste djelatnosti obavljaju po zakonu. Za ovakvu situaciju, međutim, najodgovornije su vlasti, koje ne stvaraju uslove za otvaranje novih preduzeća, niti za očuvanje postojećih. S druge strane, mislim da su rijetki poslodavci koji primaju nove radnike, a neće da ih prijave, jer zbog smanjenja obima posla ne znaju ni šta će sa starim – kaže Milić.

Izvor: Press