Planiraš deset, potrošiš 50 KM!

Prekomjerna i bespotrebna kupovina, pod uticajem agresivnih reklama, raznih akcija i sniženja, i dalje tanji kućne budžete građana RS koji, misleći da će proći bolje, nerjetko pazare duplo više nego što su namjeravali!

U to se uvjerila i Prijedorčanka Jelena M., koja je neplaniranom kupovinom u trgovinskim objektima otežavala situaciju svoje porodice.

– Jednom sam u tome toliko prekardašila da sam morala vraćati robu s kase… Uvek kada bih otišla u market ili robnu kuću, tražila sam sniženja i kupovala. Međutim, suprug mi je zamjerio da neke cipele sa akcija nikada nisam obula i da mi je kupljena hrana često propadala. Pošto više nisam željela da budem rob potrošnje, već neko vrijeme u kupovinu idem sa prijateljicom i nosim onoliko novca koliko ću potrošiti. Kriza je. Treba štedjeti. Ne mora se sve imati – iskrena je Jelena.

Agresivne reklame

S druge strane, Banjalučanin Rajko Delić ističe da nikada nije otišao u hipermarket i kupio samo ono što je planirao.

– Odem po najosnovnije, međutim, obično potrošim dvostruko više, i stalno je tako. Jednom sam otišao da kupim robu u vrijednosti do 10, a potrošio sam čak 50 KM. Jednostavno, nalećem na razna sniženja. Tako svi rade i mislim da dobro prolazim – uvjeren je Delić.

Da građani ne bi na ovaj način narušavali kućne budžete, Pokret potrošača RS im preporučuje da prije odlaska u kupovinu sastave spisak stvari koje namjeravaju da kupe, da ne podležu agresivnim reklamama i ne kupuju ono što im neće biti potrebno u dogledno vrijeme, jer takvi su proizvodi najskuplji.

– Istraživanja su pokazala da na kućni budžet najviše utiču neplanirane kupovine i kupovine na akciji po sistemu “zatrebaće”. Takođe, reklame, sniženja i aktuelno pretpraznično raspoloženje stvaraju opuštajuću klimu da se gotovo gubi oprez racionalne potrošnje. Razumno kupovati znači to raditi svjesno. Dakle, reklama je korisna ako je informativna, ali je opasna ako sugeriše želje – ističe Dragovan Petrović, sekretar ovog udruženja.

On objašnjava da su stručnjaci koji se bave marketingom i potrošačkom tražnjom u velikim marketima i robnim kućama, pravi psiholozi.

– Oni će sniziti cijenu jednog artikla, reklamiraće ga i čak svjesno ići da nešto izgube na tom proizvodu, ali će to kompenzovati prodajom drugih proizvoda. Na primer, osnovne namirnice kao što je hljeb, obično su u dnu radnje, pa dok dođete do njih, pogledaćete raznu kozmetiku, slatkiše i ostalo. Ti proizvodi su u liniji vidnog polja i, htjeli vi to ili ne, zaokupljaju vašu pažnju, zastanete i kupite ih, pogotovo ako su na akciji. Takođe, svaki roditelj zna za bombone i druge artikle pored kasa velikih marketa. Ti slatkiši mame njihovu decu, pa im to najčešće moraju kupiti – kaže Petrović.

Štednja iz nužde

On ipak naglašava da potrošači u RS zbog krize sve manje podležu kupovini bespotrebnih stvari i agresivnoj reklami.

– Kućni budžet je limitiran i oni su prinuđeni da što racionalnije upravljaju novcem. Ta racionalizacija i štednja nije nastala svjesno, već iz nužde, jer su primanja manja od stvarnih potreba jedne porodice – tvrdi Petrović.

U međuvremenu, marketinški stručnjak koji radi u jednom hipermarketu u Banjaluci ističe da je cilj svakog malog i velikog trgovca da proda robu, a na kupcu je pravo izbora.

– Važno je da je roba kvalitetna, a naše je pravo i struka da se u borbi za mušterije poslužimo dozvoljenim sredstvima kao što su akcije i sniženja. Otkriću da na veću kupovinu može uticati visina temperature u objektu, izbor muzike, dezodorans… Zatim raspored boja, cijena, polica i pregrada, kao i adekvatno ređanje artikala. Logično je da veća kolica i korpe omogućavaju da u njih stane više robe. Takođe, zna se koja se roba postavlja na ulazu u market, koji je po pravilu na desnoj strani, a koja na izlazu. Istraživanja u svjetu pokazala su, a tako je vjerovatno i kod nas, da više od 50 odsto proizvoda mušterije kupuju neplanski – otkriva ovaj ekonomista.

Izvor: Press