OBA i sudije gube pravo na beskrajno prisluškivanje

Izmjenama Zakona o obavještajno-bezbjednosnoj agenciji (OBA) BiH, koje bi trebalo da budu donesene u narednih pola godine na osnovu odluke Ustavnog suda BiH, biće onemogućeno neograničeno prisluškivanje i pravo da sudija bez obrazloženja može produžavati važenje naloga za prisluškivanje.

Ustavni sud BiH je prihvatio zahtjev zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta BiH Borjane Krišto iz HDZ-a BiH za ocjenu ustavnosti odredbi iz člana 78 Zakona o OBA i zaključio da su one neustavne. U osporenim odredbama, između ostalog, je navedeno da nalog za prisluškivanje ne može biti odobren za period duži od 60 dana, ali da sudija može produžiti važenje naloga na dodatne periode od po 30 dana. Ustavni sud je, međutim, utvrdio da nije precizirano u kojim slučajevima će sudija moći odobriti produženje važenja naloga za prisluškivanje.

“Odredba sadrži i neodređeni pojam “ako je uvjeren da je nalog i dalje potreban”. Proizlazi da sudija za prethodni postupak nema precizna mjerila u zakonu prema kojima bi mogao produžiti važenje naloga. Osim toga, zakon ne propisuje obavezu direktora OBA da dostavlja bilo kakve dodatne informacije, ni obrazloženja na osnovu kojih bi sudija produžio važenje naloga”, piše u odluci koja je objelodanjena u “Službenom listu BiH”.

Sudije su zaključile da nije određeno koliko puta važenje naloga za prisluškivanje može biti produženo, niti je propisana maksimalna dužina trajanja tih mjera. Ustavni sud zaključio je da su odredbe o produženju naloga za praćenje i prisluškivanje neodređene i neprecizne i da državnim tijelima daju prevelika ovlašćenja, tako da su podložne proizvoljnom tumačenju i zloupotrebi.

Ustavni sud je naložio Parlamentu BiH da najkasnije za šest mjeseci uskladi osporene odredbe Zakona o OBA sa Ustavom BiH i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Krišto smatra da bi najbolje bilo da predlagač izmjena Zakona o OBA budu institucije BiH.

“Ustavni sud je meni kao podnosiocu zahtjeva dostavio odluku, ali i svima u Parlamentu i institucijama BiH. Najbolje bi bilo da institucije BiH to sagledaju, s obzirom na to da se radi o krivično i obavještajno-bezbjednosnom zakonu i da dostave prijedlog Parlamentu za izmjenu tog zakona”, rekla je Krišto.

Vršilac dužnosti dekana Fakulteta bezbjednosnih nauka Banjaluka Predrag Ćeranić, koji je ranije više puta upozoravao da je potrebno promijeniti Zakon o OBA, kaže da je veoma dobro da se napokon pristupi usklađivanju tog zakona sa Ustavom.

“Od osnivanja OBA u zakonu su rješenja koja potpuno odstupaju od Ustava. Nepreciznosti u zakonu trebalo je davno da budu regulisana. Po tom zakonu, OBA može unedogled pa i doživotno da prisluškuje nekoga ako oni ocijene da je to potrebno”, kaže Ćeranić i dodaje da su to Srbija i Hrvatska uredile prije nekoliko godina i da se BiH treba ugledati na rješenja u tim zemljama.

Kršenje prava

Zakon OBA predvidio je i da mogu biti određene mjere praćenja na mjestima koja nemaju javni karakter, komunikacije putem elektronskih uređaja i pretresa imovine bez pristanka vlasnika. Ustavni sud smatra, međutim, da to dovodi do miješanja u pravo pojedinca i da time dolazi do kršenja Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Izvor: Glas Srpske