Novi zakon u BiH: Blokada računa i imovine osumnjičenih za terorizam

Ako Parlamentarna skupština BiH usvoji novi zakon o ograničavanju raspolaganja imovinom, BiH će konačno dobiti funkcionalan mehanizam za sprečavanje finansiranja terorizma i širenja oružja za masovno uništenje.

Cilj – izbjeći „sivu listu“ FATF-a

Naveli su ovo iz Ministarstva bezbjednosti BiH, pojašnjavajući da će ovaj zakon koji je usvojio Savjet ministara, omogućiti hitnu blokadu sumnjive imovine, pojačaće nadzor nad finansijskim transakcijama, ali će i smanjiti rizik da BiH bude stavljena na sivu listu FATF-a. Na nju se inače stavljaju države sa nedovoljno efikasnim zakonima i sistemima za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Zemlje na ovoj listi suočavaju se sa povećanim nadzorom međunarodnih finansijskih institucija, ograničenjima u međunarodnim transakcijama i smanjenjem povjerenja investitora. Kako je navedeno iz ovog ministartva, koje je i pripremilo ovoj zakon, isti je urađen u saradnji sa svim relevantnim institucijama, a kao odgovor na kritike Komitet eksperata Savjeta Evrope za procjenu mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma (MANIVAL), a koji je u decembru 2024. ocijenio da BiH nije imala funkcionalan sistem za provedbu međunarodnih finansijskih sankcija.

Šta donosi novi zakon

Kada ovaj zakon bude usvojen, a što bi trebalo da bude do aprila ove godine, on će omogućiti hitnu blokadu imovine fizičkih i pravnih lica koja se dovode u vezu s terorizmom, finansiranjem terorizma ili širenjem oružja za masovno uništenje. Blokiraju se bankovni računi, novčana sredstva, nekretnine, privredni subjekti i druga imovina koja može biti zloupotrijebljena. Banke i finansijske institucije su obavezne da prijavljuju sumnjive transakcije, a finansijska obavještajna jedinica i Centralna banka BiH dobiće ovlašćenja da prate i sankcionišu nezakonite aktivnosti. Osobe čija imovina bude zamrznuta imaće mogućnost pravnog osporavanja odluke.

Već zamrznuta imovina za 11 osoba

Već su zabilježeni konkretni slučajevi primjene ovakvih mjera u BiH. U februaru ove godine Savjet ministara donio je odluke o zamrzavanju ekonomskih resursa i finansijskih sredstava za 11 državljana BiH koji se dovode u vezu s terorizmom i finansiranjem terorizma. Njihova novčana sredstva i druga imovina su blokirani. Među ovim osobama su Emir Husein Ćelam, Đevad Grabus, Hariz Omer Mešanović, Meho Hariz Mešanović, Edin Fikret Zukić, Sena Osman Hamzabegović, Muradif Ševko Hamzabegović, Nusret Sulejman Imamović, Adem Hariz Mešanović, Azur Izet Karasuljić i Aleksandar Jovan Ružić.

Evropska praksa kao primjer

Evropska iskustva pokazuju da slični zakoni mogu biti veoma efektivni ako postoje jasne procedure i koordinacija institucija. U Njemačkoj i Francuskoj brzo zamrzavanje imovine povezane s terorizmom omogućilo je smanjenje finansijskih tokova ka ekstremističkim grupama, dok je Velika Britanija kroz svoje zakone povećala nadzor nad transakcijama i obaveze banaka da prijavljuju sumnjive aktivnosti.

Havala sistem

Prema podacima Evropola finansiranje terorističkih grupa u Evropi uglavnom kombinuje lične izvore, sitni kriminal i male donacije, dok velike tajne fondove rijetko koriste. Postoje i neformalni transferi novca, poput havala sistema, koji je baziran na povjerenju. On i omogućava ljudima da šalju novac bez formalnih banaka. Princip funkcioniše tako da osoba A preda novac lokalnom posredniku, koji u drugoj zemlji obavještava svog kolegu, a on isplaćuje ekvivalentan iznos osobi B. Fizički novac obično ne putuje između zemalja – posrednici kasnije izmiruju dugove međusobno. Ovaj sistem se prema navodima stručnjaka vrlo često zloupotrebljava za finansiranje terorizma.

Imamović

Nusret Imamović nalazi se među 11 lica koje je Savjet ministara nedavno stavio na crnu listu. On je označen kao jedan od najpoznatijih radikalnih islamista iz BiH, povezanih sa međunarodnim terorizmom. Bio je vođa radikalne vehabijske zajednice u Gornjoj Maoči kod Brčkog, a 2013. godine otišao je u Siriju, gdje se pridružio terorističkoj organizaciji Fronta al-Nusra, koja je povezana sa “Al-Kaidom”. Zbog svoje uloge u podršci nasilnom ekstremizmu i učešća na inostranim ratištu, Imamović se našao na globalnoj listi najtraženijih terorista SAD, a i Evropska unija ga je stavila na spisak osoba pod sankcijama zbog terorizma.

Izvor:Glas Srpske