Nestalo zlato Kraljevine Srbije godinama bilo u Titovom sefu!

Pronađenih 30 kilograma zlata, kao i nakit u sefu Josipa Broza Tita, najvjerovatnije su “nestalo” vlasništvo i blago porodice Karađorđević.

Kada je prije dvadesetak dana, a nakon više od 30 godina, komisija u sastavu Oliver Antić, Milorad Simić i Nenad Jevremović otvorila sef Josipa Broza Tita, nađeno je 30 kilograma zlata i oko 150 predmeta s dragim kamenjem porodice Karađorđević.

Riječ je o zlatu Kraljevine Jugoslavije i porodice Karađorđević koje je “nestalo” nakon Drugog svjetskog rata, saznaje Telegraf.rs!

Nakon puča 27. marta 1941. izvjesna količina zlata Kraljevine Jugoslavije iznijeta je iz Beograda, a oko 40 kilograma zlata zakopano je u blizini manastira Ostrog. Međutim, komunisti su ga nakon rata otkopali i odnijeli, o čemu postoje pisani tragovi u arhivu u koje je Telegraf imao uvid.

– Kada je otvoren Titov sef i u njemu pronađeno oko 30 kilograma zlata i preko 150 predmeta s dragim kamenjem, odmah se posumnjalo da je to zlato porodice Karađorđević. Na to je ukazivalo više predmeta koji su pronađeni u sefu, za koje se tačno zna da su pripadali Karađorđevićima, kao što je zlatni orden Kraljice Marije ukrašen brilijantima, lično njoj dodijeljen – kaže naš sagovornik.

Prema njegovim riječima, ovdje je riječ uglavnom o zlatu za koje se ne zna kako se našlo u Titovoj rezidenciji i čemu je trebalo da služi.

Da je zlato koje je pronađeno u sefu Broza zaista blago dinastije Karađorđević govori i odluka predsjednik Srbije Tomislava Nikolića da vrati orden kraljice Marije porodici. Orden će se na njenoj sahrani u Oplencu 26. maja naći ispred kovčega s njenim zemniim ostacima.

Takvu odluku predsjednika saopštio je njegov savjetnik Oliver Antić na dočeku posmrtnih ostataka kraljice Marije u Dvoru.

Advokat Jovanke Broz Toma Fila kaže za Telegraf da sve dok ne stigne zvanična izjava tročlane komisije šta je zapravo pronađeno u Titovom sefu, biće nagađanja. Fila dodaje da zlato i “Karađorđevićeva zvijezda” sigurno nisu njegove lične zaostavštine.

– Sačekajmo zvanične izvještaje komisije, da zaista vidimo šta se nalazi u tom sefu. Čuo sam da je nađena izvjesna količina zlata, kao i Karađorđeva zvijezda ,što sigurno nije lična zaostavština Josipa Broza. Vrlo je moguće da ono pripada ili državi ili porodici Karađorđević – kaže Fila, koji poziva nadležne da što prije izađu u javnost s tačnim podacima šta je pronađeno u sefu.

Član Krunskog savjeta Dragomir Acović očekuje da će porodica Karađorđević legitimno podnijeti zahtjev za potraživanje otete djedovine koja se zatekla kod Broza.

– Vjerujem da će i prestolonasljednik da reaguje, jer on, kao i drugi potomci kralja Aleksandra Prvog, ima pravo da potražuje otetu djedovinu, koja se zatekla kod Broza. Ta imovina ne može da pripadne Brozovim potomcima. Ako oni tvrde da je i to njihovo nasljedstvo i ako su nezadovoljni što sad nisu prisustvovali otvaranju trezora, pitam se da li su Titovi nasljednici bili prisutni kad je Tito prisvajao tuđe – navodi Acović.

Osim toga, dodaje on, ovo otkriće otvara i novo pitanje: kad će biti otpečaćeni džakovi, sada takođe u državnom posjedu, koji se vode kao zaostavština Karađorđevića i za koje Vlada Srbije još nije dala saglasnost da se otvore.

Podsjećanja radi, dragocjenosti i novac koji su zatečeni u Brozovom posjedu na dan njegove smrti 1980, po odluci tadašnjeg Predsjedništva SFRJ, dvije godine kasnije su popisani i pohranjeni u trezor Narodne banke.

Prema informaciji koja je 28. juna 1982. dostavljena Predsjedništvu SFRJ, na spisku zaostavštine nađene u Titovom posjedu, koja je predata Narodnoj banci Jugoslavije, nalaze se: zlato u polugama i u prahu, u ukupnoj težini od 29,366 kg, 2.663 velikih i malih zlatnika, predmeti od zlata, brilijanata i dijamanata koji su pripadali porodici Karađorđević (149 komada).

Na spisku su još odlikovanja porodice Krađorđević, numizmatički novac, posuđe od srebra sa pozlatom, sitni predmeti manje vrijednosti i devize (oko 26.000 dolara i 36.000 njemačkih maraka) i oko pet miliona dinara.

Izvor: Telegraf/D. Zlojutro