Minimalac u Hrvatskoj od naredne godine 800 evra

Hrvatska Vlada je danas donijela Uredbu kojom se utvrđuje iznos minimalne plate u visini od 1.050 evra u bruto iznosu (800 neto) u narednoj godini, što parlamentarna opozicija smatra nedovoljnim za normalan život.

Danas utvrđeni minimalni iznos bruto plate je povećan za 80 evra u odnosu na minimalac u ovoj godini.

Saborska opozicija je upozorila da zbog politike niskih plata domaći radnici odlaze u inostranstvo, a zamjenjuju ih u Hrvatskoj strani radnici.

Siniša Hajdaš Dončić (SDP) tvrdi da minimalac od 800 evra neto nije dovoljan za dostojanstven život.

– Inflacija nije ista za sve i ljudima koji imaju najmanja primanja, koji su na minimalcu je tri ili četiri puta veća nego meni jer svoju platu najviše koriste za hranu i osnovne životne potrebe, koje su najviše narasle. Upravo te najranjivije društvene grupe najviše stradaju u inflaciji i naravno da toliki minimalac nije dovoljan – upozorio je lider najuticanije opozicione SDP.

S druge strane, kao zanimljivo je istakao da država sa 2.000 evra godišnje subvencioniše poslodavce kroz plaćanje fondovskih dodataka zdravstvenog i penzionog sistema za radnike koji su na minimalcu, a koji su pretežno strani radnici.

– To je hrvatski paradoks – rekao je Hajdaš Dončić, istakavši da je rast u redu, ali da se mora razgovarati i o razvoju koji će omogućiti da hrvatski građani žive bolje.

– Ako gledamo samo rast BDP-a i ako privreda raste četiri odsto, koja je korelacija s porastom plata i žive li ljudi bolje. Zato ja govorim o razvoju, a ne o rastu, a Plenković govori o rastu jer ne razumije ekonomiju – zaključio je Hajdaš Dončić, prenosi HRT.

Poslanica Jelena Miloš iz opozicione platforme Možemo smatra da niske plate skupo koštaju Hrvatsku jer zbog toga ljudi odlaze u inozemstvo.

– Naš je stav da i minimalne plate i plate u Hrvatskoj moraju da rastu da bi se mogli pokriti troškovi života, ali i kako bi se hvatao korak sa susjednim zemljama i s prosjekom EU. Veliki broj radnika nam je otišao u inostranstvo zbog politike niskih plata koja nas je užasno skupo koštala jer danas imamo manjak radnika i prioritet ekonomske politike bi trebao da bude rast plata – rekla je ona.

Podsjetila je na evropsku direktivu koja nalaže da minimalna plata bude najmanje 60 odsto medijalne i 50 odsto prosječne plate, ali, kaže, nije sigurna da će se to dostići jer se njena vrijednost jako brzo gubi sa velikom inflacijom.

Založila se za uvođenje jasne i transparentne formule za izračunavanje minimalne plate, da se ona računa prema potrošačkoj korpi osnovnih troškova života i redovno usklađuje s inflacijom dva puta godišnje.

Nikola Grmoja (Most) smatra da je HDZ cijelo vrijeme u službi globalističkih interesa, bankarskog sistema određenih tajkuna i sigurno, kaže, nisu bili na strani hrvatskih radnika.

– Prvi potez koji Vlada mora napraviti je povratak kvota za uvoz strane radne snage jer je poslodavcu sada isplativije dovesti stranog radnika za manju platu, pa čak mu platiti smještaj i sve što je potrebno jer se taj strani radnik u perspektivi neće buniti kada dođe do dodatnog povećanja cijena – rekao je Grmoja.

– To je prvo što Vlada mora učiniti kako bi rasle plate u privatnom sektoru, ali podizanje minimalne plate je potez koji je Plenkoviću puno isplativiji, jer ispada da on diže platu. Plenković stalno želi stvoriti utisak da je on taj koji daje, a čije daje, u ovom slučaju daje od poslodavaca, a kada dijeli novac onda dijeli novac svih nas koji uplaćujemo poreze i doprinose poručio je Grmoja.

Da minimalac od 800 evra neto mjesečno nije dovoljno za normalan život smatra i Igor Peternel (DOMiNO) kada, kako je rekao, znamo kakve su cijene režija i u trgovinama.

– To je uzrok drugog dijela problema koji je uz ovakvu vlast nerješiv, a to je da imamo problem zamjene stanovništva – naveo je Peternel.

Ono što je najbolje u hrvatskom društvu, mladi i obrazovani ljudi u koje ova država ulaže ogromna sredstva da ih obrazuje, odlaze u bogatije zemlje i daju svoj doprinos 40 godina pa se onda vraćaju.

– Najbolji odlaze zato što su minimalne plate 800 evra, a od toga se ne može živjeti, a onda dolaze neki drugi ljudi kojima je to dovoljno pa imamo začarani krug, a to će nas odvesti u katastrofu jer nemamo strategiju kako ćemo prekinuti taj začarani krug i uspjeti zadržati mlade ljude – rekao je Peternel.

Za to je, navodi, potrebno puno više mjera i podsticaja za mlade i mlade porodice, poput stambenih.

Izvor: ATV