Mine i bombe na sve strane!

Sve je više mina i bombi u poplavljenim područjima, zbog čega se građanima, koji saniraju štetu, savjetuje oprez.

Prijedor, Bijeljina, Brčko, Šamac, Doboj, Gradačac, Gračanica, Zavidovići, Kalesija i Tuzla samo su neki od gradova gdje su pronađena neeksplodirana ubojita sredstva (NUS), a kolika opasnost vreba, svjedoči i podatak da u Doboju dnevno bude evidentirano i do 50 dojava o NUS.

Bijeljinci su dosad prijavili pronalazak mina na čak šest lokacija u gradu i u prigradskim naseljima, a deminerski tim iz Pala stigao je u Bijeljinu da ukloni eksplozivna sredstava. Ukoliko primijete mine ili bombe, građani treba da ih prijave policiji (na broj 122) ili bijeljinskom odsjeku Civilne zaštite (na telefonske brojeve 055/233-125 ili 055/233-471).

Dok u Bijeljini sklanjaju eksplozivne naprave, timovi Centra za uklanjanje mina u BiH nalaze se u pripravnosti i na području Brčkog kako bi, čim se voda povuče, djelovali na sprečavanju mogućih ljudskih žrtava.

“Priče da je veliki broj ljudi nelegalno držao eksplozivna sredstva zaostala iz rata po svojim kućama izlaze na vidjelo. Sve učestalije su pojave NUS-a čak i na smetljištu i očito je da su neki vidjeli pogodan trenutak da ih se riješe”, kaže Esad Aletić, šef brčanske kancelarije BH MAC-a.

Dramatične vijesti stižu i iz Tuzlanskog kantona (TK), na području kojeg su prijavljene nove lokacije na kojima su, kako je saopštila Kantonalna uprava Civilne zaštite Tuzla, pronađene neeksplodirane mine.

Američki stručnjaci za deminiranje doputovali su juče u BiH kako bi svoje iskustvo prenijeli stručnjacima u BiH i pomogli im u borbi protiv mina.

“Došla su tri stručnjaka i bit će tri sedmice u BiH. Obići će teren i pomoći deminerima”, saopšteno je iz Pres-službe američke ambasade u BiH.

Međutim, nisu građanima potopljenih područja mine jedini problem. Pojedina gradska područja Šamca još su pod vodom, iako je od obilnih padavina i poplava u BiH prošlo više od deset dana.

Savo Minić, načelnik opštine, kaže da je vodostaj rijeke Save i dalje visok.

“Sve je uništeno, ali mislim da je dobro da radimo, čistimo, jer tako ne gledamo u ovo zlo. Barem će nam tako biti malo lakše”, izjavio je Minić.

U srceparajuće prizore već danima gledaju i Dobojlije, a Miodrag Petrović, iz naselja Pijeskovi, kaže da je voda nosila automobile, kioske, frižidere.

“U gradu je vladala opšta panika, voda je hučala penjući se uz stepenice. Djeca su od straha plakala i vrištala”, priča Petrović.

Istovremeno, zabrinjavajuća vijest stiže iz Službe za infektologiju dobojske bolnice, gdje je primljeno šest pacijenata s prolivom i povraćanjem.

Doboj je danas posjetio Milorad Dodik, predsjednik RS, a rekao je da je ovo grad stradalnik, koji je imao najveću pričinjenu štetu od poplava u regionu, te najavio da će Doboj i Šamac biti proglašeni posebnim zonama, ali samo na području koje je poplavljeno. Predsjednik RS kaže i da će na nivou RS biti uspostavljen fond solidarnosti, u kojem će biti prikupljana sredstva iz RS, regiona i cijelog svijeta za pomoć poplavljenom području.

“U narednim danima, čim se stvore uslovi, biće dodijeljena i jednokratna novčana pomoć za sanaciju stambenih objekata i nabavku neophodnih sredstva – parketa, osnovnog namještaja i bijele tehnike kako bi ljudi mogli koliko-toliko da otpočnu normalnije da žive”, istakao je Dodik.

Prema njegovim riječima, u RS, nakon katastrofalnih poplava, neće biti smanjenja plata i penzija, jedino može doći do kašnjenja u isplati.

Kada je riječ u Bijeljini, u pojedinim područjima preostali leševi uginule stoke počeli su da se raspadaju, te je epidemiološka situacija složena.

“U blizini Velinog Sela kod Bijeljine preventivno će biti obezbijeđen karantinski prostor u slučaju pojave zaraznih bolesti”, saopšteno je iz bijeljinskog Štaba za vanredne situacije.

Pored ranije mobilisanih radnika Gradske uprave, komandant Štaba Mićo Mićić, koji je i gradonačelnik Bijeljine, mobilisao je i zaposlene u Centru za kulturu, Turističkoj organizaciji, Agrarnom fondu i preduzeću “Vode”.

U Bijeljini je mobilni tim za podjelu pomoći na gradskom području podijelio 105 paketa hrane. Upućen je i apel prema donatorima.

“S obzirom na sve manji priliv humanitarne pomoći, narednih dana bićemo suočeni s problemom nedostatka hrane za ugroženo stanovništvo”, navode iz bijeljinskog štaba. Pritom, Republički štab za vanredne situacije naredio je “Robnim rezervama RS” da za potrebe Bijeljine nabave 60 tona koncentrovane stočne hrane.

Inače, u Bijeljini je od početka poplave značajno povećan broj pacijenata s ujedom pasa i mačaka, kojih dnevno ima između 15 i 20. Aleksandra Radojčić, infektolog u bijeljinskoj bolnici, kaže da su pacijenti uglavnom vlasnici ili komšije koji su pokušali da evakuišu životinje.

A, anketa, koju su uradili predstavnici Gradske uprave Banjaluka, dala je podatke da je 2.469 domaćinstava bilo zahvaćeno poplavom.

“Dalje podatke o broju stanovnika, o njihovom socijalnom statusu, o broju objekata i slično znaćemo poslije unošenja u bazu podataka”, kazao je Slobodan Gavranović, gradonačelnik Banjaluke, koji je potvrdio da je u ovom gradu stavljena van snage odluka o vanrednoj situaciji.

Inače, humanitarnoj akciji prikupljanja pomoći ugroženom stanovništvu u poplavljenim područjima RS priključilo se i 250 osuđenih i pritvorenih lica Kazneno-popravnog zavoda Banjaluka odričući se po tri suva obroka.

U opštini Petrovo takođe je ukinuta vanredna situacija, baš kao i u opštinama Zvornik, Novi Grad, Prnjavor, te u Prijedoru.

Marko Pavić, gradonačelnik Prijedora, rekao je juče da je u ovom gradu ukinuta vanredna situacija, koja je proglašena 16. maja ili dva dana ranije nego što je to učinjeno na nivou RS.

“Od Republičkog štaba za vanredne situacije zatražićemo pomoć u pumpama za vodu, sredstvima za dezinfekciju, krevetima, kuhinjskim elementima, ćebadima, dušecima i spužvama”, rekao je Pavić.

Stanje se stabilizuje i na području opštine Laktaši, kao i u opštinama Oštra Luka, Šipovo, Kotor Varoš, Kostajnica, Prnjavor…

Anto Domić, gradonačelnik Brčkog, kaže da će kod njih vanredna situacija trajati sve dok ne bude bezbjedno stanovništvo na cijelom području.

Stanovnici posavskih mjesta na relaciji Orašje – Kopanice već sedam dana provode dane i noći na savskom nasipu. Govore kako se danima nisu okupali i da se probojavaju zaraznih bolesti.

“Od usjeva nemamo ništa. Ni sama ne znam od čega ću živjeti”, kaže Manda Tuzlak, poznatija po nadimku Bada.

Na savskom nasipu u istom položaju je i stoka i ljudi. Svima treba hrane i vode za piće, a pomoć, kako tvrde mještani, dijeli se na kašičicu.

“Čuli smo kako su u Orašje došle ogromne količine pomoći. Ali, čuli smo kako hranu svojim kućama odnose i građani koji nisu direktno ugroženi poplavama”, govore oni.

Adil Osmanović, ministar raseljenih lica i izbjeglica FBiH, kaže da još nije utvrđeno koliko je lica raseljeno tokom poplava i da se štete procjenjuju.

“Opštine i kantoni su oformili svoje komisije. Radiće se dugo na procjenama štete”, rekao je Osmanović.

Pretrpana deponija

Stanje na gradskoj deponiji u Sanskom Mostu postalo je ovih dana haotično zbog ogromnih količina otpada i smeća koje se dovozi s poplavljenih područja i odlaže na tom lokalitetu.

Senad Mešanović, direktor Javnog komunalnog preduzeća “Sana”, koje gazduje deponijom, istakao je kako njen kapacitet nije u stanju da primi ogromne količine otpada iz područja grada koje je pogođeno poplavama.

Dodao je da imaju veliki problem jer brojni građani samoinicijativno dovoze otpad i bacaju ga na deponiju, tako da će biti primorani da uvedu noćna dežurstva.

Izvor: Nezavisne