Objavljeno: 20. 10. 2012 u 09:47h
Jedan broj narodnih poslanika Republike Srpske, pored obavljanja skupštinskih dužnosti, za šta mjesečno primaju do 3.000 maraka, obavljaju funkcije direktora preduzeća, filijala, menadžera, načelnika odjeljenja u lokalnoj vlasti.

Primanja profesionalnog poslanika u parlamentu RS kreću se prosječno oko 2.800 KM, a oni koji nisu profesionalizovali svoj mandat, prema podacima Centra civilnih inicijativa, primaju oko 1.900 KM.
Jedna od onih koji nisu profesionalizovali mandat u Skupštini je i poslanik SNSD-a Radmila Stojnić, koja je u isto vrijeme i načelnik Odjeljenja za finansije u Administrativnoj službi grada Banjaluka.
Budući da je mjesečna plata poslanika RS koji nije u radnom odnosu 1.900 KM, a plata načelnika odjeljenja u Administrativnoj službi Banjaluka oko 2.000 maraka, Stojnićeva mjesečno zarađuje oko 4.000 KM.
Ona je i član tri skupštinska odbora: za finansije i budžet, reviziju i lokalnu samoupravu, ali rad članova odbora se ne plaća.
U Republičkoj komisiji za utvrđivanje sukoba interesa kazali su da je Stojnićeva tražila mišljenje od Komisije prilikom preuzimanja mandata u Narodnoj skupštini.
Zakonom o lokalnoj samoupravi funkcija načelnika odjeljenja za finansije u Administrativnoj službi kao i druge funkcije iz tog člana su u nadležnosti ispitivanja sukoba interesa gradonačelnika ili načelnika lokalne samouprave, a ne Komisije, te je u tom smislu i njoj dato mišljenje – rekli su u Komisiji.
Stojnićeva nije jedini primjer poslanika u parlamentu RS koji radi i druge poslove koji donose natprosječna primanja.
Identičan primjer je poslanik iz Doboja Boris Jerinić iz SDS-a. I on je neprofesionalni poslanik u Skupštini, za šta mjesečno prima 1.900 KM, a ujedno je direktor opštinskog preduzeća Direkcije za izgradnju i razvoj grada Doboja, gdje njegova plata iznosi oko 2.000 KM.
Jerinić je u petak izabran za predsjednika Opštinskog odbora SDS-a u Doboju. Teolog je po obrazovanju, što mu ne smeta da vodi gradnju i urbanizam u jednom gradu.
Poslanik Nenad Kesić u maju je obavljao dužnost projekt-menadžera Agencije za lokalni razvoj Gradiška. Ni on nije profesionalizovao mandat u Narodnoj skupštini RS.
To nije uradio ni poslanik SDS-a Zlatko Maksimović, koji je direktor Doma zdravlja u Bijeljini, a ni poslanik Veljko Marić, koji je i direktor Univerzitetske bolnice Foča.
Poslanik Nikola Perišić za profesionalni poslanički angažman u Narodnoj skupštini RS prima mjesečno 2.800 KM, a pored toga je i šef “Ekonomije”, koja posluje u okviru Kazneno-popravnog zavoda u Foči. Vlasnik je privatne farme kokoški i nekoliko poljoprivrednih apoteka.
Poslanik Milan Švraka iz PDP-a je načelnik službe intenzivnog liječenja sa anestezijom i reanimacijom u Opštoj bolnici Gradiška, za šta prima najmanje 1.800 KM bez dežurstava. U Narodnoj skupštini RS kao neprofesionalni poslanik zarađuje 1.900 KM.
Spomenko Vasilić, poslanik SNSD-a, obavlja i funkciju direktora Fonda zdravstvenog osiguranja RS – filijala Doboj.
Na naše pitanje da li navedene funkcije eventualno vode ka mogućem sukobu interesa, u Komisija za utvrđivanje sukoba interesa kažu da ove javne ustanove, koje pripadaju sistemu javnih službi, nisu tretirane Zakonom.
Ta lica apriori nisu u sukobu interesa, ako im se ne dokaže neka od zabranjenih radnji, a pozicija direktora opštinskog preduzeća kao što je Direkcija zahtijeva ispitivanje statusa da li se radi o javnom preduzeću ili privrednom društvu – kazali su u Komisiji.
Dodaju da ipak narodni poslanici, kao funkcioneri republičkog nivoa, ne bi smjeli da obavljaju funkcije direktora javnih preduzeća, niti bi smjeli biti članovi nadzornih odbora javnih preduzeća u kojima je RS vlasnik kapitala više od 51 odsto.
Bilo je traženja mišljenja od strane poslanika u vezi sa ovim, bilo je ispitivanja, podnošenja ostavki – kazali su u Komisiji.
Dodali su da oni uglavnom reaguju na prijave takvih slučajeva i da na osnovu prijava ispituju eventualno kršenje zakona.
Zakon predviđa da izabrani predstavnici, nosioci izvršnih funkcija i savjetnici ne mogu, u vrijeme dok obavljaju javnu funkciju i tri mjeseca poslije prestanka javne funkcije, biti članovi nadzornog odbora ili direktori javnih preduzeća. Zabrana iz stava ovog člana odnosi se i na članove porodice izabranih predstavnika, nosioca izvršnih funkcija i savjetnika, kao i na javna preduzeća koje je osnovala jedinica lokalne samouprave u kojoj oni obavljaju funkciju.
Ovdje se pravi razlika u tome da li je u pitanju republički ili lokalni nivo – kazali su u Komisiji.
Izvor: Glas