“Lažni sirevi” na policama supermarketa u Republici Srpskoj

Voda, palmino ulje, skrob, mliječni protein, red konzervansa, pa red boje začinjen aromom sira pojačan emulgatorima i dobija se proizvod koji neodoljivo podsjeća na sir. Nije problem ako znamo šta jedemo i biramo takve namirnice svjesno. Loše je kada se pod etiketom sir i mliječni proizvod nađe uvozni, loš i jeftin proizvod.

Uključena inspekcija

Ono što nije proizvedeno 100% od mlijeka, ne može biti sir i nositi takvu etiketu, izričiti su mljekari Srpske. Zbog toga su zatražili pomoć inspekcije i Ministarstva poljoprivrede.

„Nije samo sir, vjerovatno treba da se pojača inspekcijski nadzor. Ministrica je obećala da je ovo samo početak i da će se ići ozbiljno u tom pravcu. Hvala joj za to. Pogrešno deklarisanje proizvoda je jedan od velikih problema, mi nismo uvezli sir, već nešto što se zove sir, a to nije“, kaže Milorad Arsenić, predsjednik udruženja mljekara Republike Srpske.

Ispostavilo se da su navodi mljekara tačni, da se lažni sir koji mami niskom cijenom i stranom etiketom, odlično kamuflirao i da kako trgovci, kažu, dobro ide.

“Sklonićemo takve proizvode sa polica”

Sklonićemo takve proizvode sa polica supermarketa. Uključićemo i druga ministarstva i institucije u borbu protiv loših pogrešno deklarisanih proizvoda, obećava resorna ministarka.

„Inspektorat će i dalje nastaviti da radi. Mi ćemo da pravimo pritisak da se i dalje bavi tim da se svi takvi proizvodi isključe sa naših polica jer dovode naše građane u zabludu. Ja moram ponovo da pozovem naše građane da im probudim svijest da kupuju domaće“, kaže Anđelka Kuzmić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

Koja vrsta sira je u pitanju

Raspitali smo se o kakvim se tačno vrstama nazovimo „sira“ radi. Ko su proizvođači i šta je tačno prodavano kao sir.

Iz Republičke uprave za inspekcijske poslove obavijestili su nas da se radi od danskom bijelom masnom namazu, arla danskom bijelom siru, biljnim zamjenama za sir, vitros forma pica, vitors forma tost. Trgovcima je naloženo da se odmah promijeni naziv pod kojim se proizvod prodaje.

“Podsjećamo da je Zakonom o hrani propisano da subjektu u poslovanju sa hranom prilikom poslovanja koje je pod njegovim nadzorom nije dozvoljeno da mijenja informacije koje prate hranu ako bi takve promjene mogle krajnjeg potrošača dovesti u zabludu. Ili na drugi način smanjiti nivo zaštite potrošača ili njegove mogućnosti izbora hrane na osnovu informacija. Za kršenje navedene odredbe propisana je kazna u iznosu od 2.000 KM za pravno i 300 KM za odgovorno lice, poručeno je iz Inspektorata Republike Srpske.

Dok jedni gledaju isključivo profit, drugi vrijedno proizvode mlijeko, sir i druge mliječne proizvode i plasiraju ih na domaće tržište. Stanojka i Gospava svakodnevno rade već decenijama na banjalučkoj Tržnici i prodaju isključivo proizvode provjerenih domaćih proizvođača po povoljnim cijenama.

“Naši proizvođači oni lično to proizvode, rade sa tim. Sve je dobro. Mušterije su se u to uvjerile. Zadovoljna sam i sa robom i sa mušterijama“, kaže Stanojka Guduraš, Prodavac, Tržnica Banjaluka.

„Ima jedan 14, 12, 10, vlašićki 14. Ima stalnih mušterija, mi smo dugo tu. Ljudi su stekli povjerenje, analiza robe se radi i tako sve to“, kaže Gospava Jokanović, prodavac, Tržnica Banjaluka

Razlika u kvalitetu i ukusu lažnog i pravog sira je ogromna. Ko jednom proba pravi domaći sir ili bilo koji drugi mliječni proizvod, niko ga neće ubijediti da pazari nešto što od sira nema ni S, kako kažu naše sagovornice. Domaće je ipak najbolje i najsigurnije.

Izvor: ATV