Karijes ima trećina djece od dvije godine

Briga o oralnom zdravlju djece u RS je zapostavljena, što potvrđuje najnovija studija rađena na području banjalučke regije, prema kojoj karijes ima čak 30 odsto mališana od dvije godine, a školarci uzrasta od osam godina u prosjeku imaju 3,2 pokvarena zuba.

Epidemiološku studiju uradio je Zavod za stomatologiju RS i ona ukazuje na izuzetno visoku zastupljenost karijesa na zubima mališana. KIP indeks, koji označava prosječan broj karioznih zuba na stalnim zubima kod djece uzrasta od šest godina ranije je bio 1,1, ali je posljednjih godina porastao vrtoglavom brzinom. Sada mališani od osam godina u prosjeku imaju 3,2 kariozna zuba, dok je kod djece od 14 godina taj prosjek dostigao vrijednost od 6,9. Dimenziju problema determiniše poređenje sa razvijenim evropskim zemljama, gdje je prosječan broj karioznih zuba kod djece tog uzrasta višestruko manji. U Austriji je taj broj 1,4, u Danskoj 0,6, a Švedskoj 0,8.

Direktor Zavoda za stomatologiju RS Ranka Knežević kaže da istraživanja pokazuju na vrlo lošu situacija kada je riječ o oralnom zdravlju.

“Karijes nema oko 47 odsto djece uzrasta od šest godina, a zdravim zubima među osmogodišnjacima može se pohvaliti njih deset odsto, dok ih je u uzrastu od 14 godina samo dva procenta. Ni stepen saniranosti stalne denticije nije na zavidnom nivou i on, prema našim istraživanjima, iznosi svega 54 odsto kod djece sa 14 godina, kod kojih je prosječan broj karioznih zuba po osobi 6,9”, ističe Kneževićeva.

Osim stalnih i zdravlje mliječnih zuba je veoma loše. Ranija istraživanja rađena na području Banjaluke kod djece uzrasta od dvije do šest godina pokazala su da je prosječan broj oboljelih mliječnih zuba po djetetu bio 8,3. Međutim, najnovija istraživanja su pokazala da u uzrastu od dvije godine već 30 odsto djece ima karijes.

“Ovi alarmantni podaci ukazuju na to koliko je bitna uloga roditelja u održavanju oralne higijene i očuvanju zdravlja zuba djece”, istakla je Kneževićeva.

Prema njenim riječima, u osnovi razvoja karijesa je često unošenje rastvorljivih ugljenih hidrata i loša higijena zuba, koja u našim uslovima počinje veoma kasno, poslije nicanja zuba.

“Sva dosadašnja istraživanja potvrdila su da presudan uticaj na pojavu karijesa u ranom djetinjstvu ima rana kolonizacija kariogenim bakterijama, koje se prije svega, prenose sa osoba koje su u neposrednom kontaktu sa bebom, prevashodno majke”, kaže Kneževićeva.

Zabrinjavajuća činjenica je da buduće majke posjeduju veoma nisko znanje i svijest o oralnom zdravlju.

“Istraživanja su pokazala da trudnice imaju u prosjeku 11 oboljelih zuba i da je broj budućih majki bez oboljelih zuba praktično zanemarljiv”, dodala je Kneževićeva.

Prosjek zuba sa karijesom kod djece

• 3,2 – RS
• 1,4 – Austrija
• 0,8 – Švedska
• 0,6 – Danska

Procenat mališana koji nemaju karijes

• 47 odsto djece uzrasta od šest godina
• 10 odsto uzrasta od deset godina
• 2 odsto uzrasta od 14 godina

Savjeti za roditelje

Sprečavanje prenošenja bakterije:

Najvažniji uzrok karijesa je bakterija streptoccocus mutans. Ona se iz usta majke prenosi na bebu u periodu nicanja zuba. Zbog toga je izuzetno važno da majka sanira kariozne zube.

Ispiranje usta i čišćenje zuba:

Do nicanja zuba preporučuje se da se nakon svakog hranjenja bebi usta isperu vodom ili obrišu čistom gazom natopljenom u vodu da bi bili uklonjeni ostaci hrane. Čim se zubi pojave, potrebno ih je nježno četkati.

Oprez sa slatkišima:

Nije preporučljivo uspavljivanje djeteta sa bočicom u kojoj su zaslađeni napici. Često unošenje ne samo slatke već i druge hrane dovodi do iscrpljivanja puferskog sistema pljuvačke, što pogoduje nastanku karijesa. Ne treba djecu uskraćivati slatkiše, ali se preporučuje pranje zuba poslije njihovog konzumiranja.

Izvor: Glas Srpske