Istok i zapad u vječnom zagrljaju

Grad kontrasta, u kojem su se vijekovima prelamala najveća carstva, te u savršenom skladu pomiješala kulturu i običaje različitih naroda, vjera i kontinenata.

Grad u kojem su se vijekovima preplitali očenaši i kur'anski zapisi, i u kojem je sav svijet, ma kako se krstio i molio, ostavio trag lijep kao šara na turskoj keramici. Grad koji danas diše smireno i sigurno, kao da su milioni duša, koliko ih otprilike ima svakog dana u gradu, uhvatili ritam i u isti tren i udišu i izdišu… Grad koji odiše posebnom energijom, kosmopolitskim duhom, materijalnim i duhovnim vrijednostima.

S jedne strane dah zastaje pred neprocjenjivim bogatstvom, a sa druge siromaštvom koje, takođe, ostavlja jak utisak. Spajajući Evropu s Azijom opčinjava neodoljivim šarmom na njemu svojstven način. Istanbul.

Burna istorija ostavila je traga u svakom uglu ovog nevjerovatnog grada. Dragulje prošlosti simbolizuju znamenitosti koje svojim značenjem nikoga ne ostavljaju ravnodušnim.

Ulicama sa nekoliko traka, čistim i uokvirenim arabeskama od svježeg cvijeća, koje podsjećaju na ulice svjetskih gradova ili onima u kojima bi svako poželio da živi – čistim i tihim, koje iza živih cvjetnih ograda kriju vile čija se ljepota samo nazire, stiže se i u moderni i u istorijski dio grada na dva kontinenta, od kojih će svaki ispričati svoju priču.

Istorijski, koji se nalazi u evropskom dijelu Istanbula i naziva Sultanahmet, će se pohvaliti Aja Sofijom, Plavom džamijom, Topkapi palatom, Dolambahče palatom, Kapali čaršijom…

Aja Sofija – hrišćanstvo i islam pod jednim krovom

Glavno svetilište hrišćanske, kasnije i muslimanske vjere Aja Sofija, danas je muzej koji širom otvara vrata posjetiocima svih vjera. Izgrađena je u doba vladavine cara Justinijana. Jedno od najvećih graditeljskih dostignuća u istoriji čovječanstva, građeno samo pet godina: od 532. do 537, od kamena i opeke, visoko 55 metara, promjera kupole od 31 metar.

Od crkve koja je bila posvećena Hristu kao personifikaciji svete mudrosti, nastala je džamija, a danas je to muzej s prelijepom kaligrafijom kur'anskih ajeta i mozaicima Hrista i Djevice Marije. Dvije vjere, hrišćanstvo i islam, ostale su “pod jednim krovom”, te se u ovom velelepnom zdanju mogu vidjeti ikone pravoslavnih svetaca, obrisi krstova koji su prelaskom crkve u džamiju zazidani, te zapisi iz turskih svetih knjiga.

U muzeju na jednom od nosećih stubova postoji rupa, a legenda kaže da onaj ko gurne palac u istu i okrene šaku za 360 stepeni misleći o svojoj želji, može računati na njeno ostvarenje.

Po izlasku iza Aja Sofije, vidjećete uređene parkove na kojima se blago njišu polja tulipana i ostalog cvijeća, koje svojim bojama podsjeća na šarene turske ćilime. Sjednite na neku od mnogobrojnih klupa i okrijepite se đevrekom, kojeg možete naći na svakom ćošku, a posebno zanimljiv će vam biti način na koji se prodaju.

Unutrašnjost Plave džamije

Dok odmarate i divite se pristojnoj užurbanosti tamošnjeg stanovništa, već iz daljine pogled će vam privući posljednji glas islamske arhitekture – Plava džamija. Prema legendi, sultan Ahmet je od arhitekte zatražio da džamija ima zlatne minarete, a kako je turska riječ za zlato slična riječi šest, arhitekta ga je pogrešno razumio te sagradio džamiju sa šest minareta. Otuda priča da je islamski svijet optužio sultana da pravi u Istanbulu “konkurenciju” Kabi u Meki sa šest minareta, i poslanikovoj džamiji u Medini po važnosti, pa je sultan Ahmet finansirao sedmi minaret u Meki da bi Plava džamija ostala sa šest.

Više od 21.000 plavih keramičkih pločica upotrijebljeno je samo za unutrašnju dekoraciju svetilišta, a na podu su stotine metara kvadratnih ručno izrađenih tepiha. U unutrašnjosti se mogu vidjeti vitraži zanimljivog dizajna koji propuštaju prirodno svjetlo koje se spaja sa svjetlošću s lustera u obliku nojevih jaja, jer postoji vjerovanje kako ovaj oblik onemogućava pojavu paučine. Turisti u džamiju mogu ući ako nije u toku služba.

U malim čajdžinicama i kafanama u blizini ovih bisera arhitekture probajte čaj, kafu, osjetite ukus orijentalnog. Ispijanje kafe i pušenje nargila dio je turske tradicije, kulture i običaja. Turska kafa nije samo piće, već je i ritual. Priprema se u malim bakarnim džezvama i poslužuje u porculanskim šoljicama.

Onda ste spremni za obilazak jedinog mjesta koje donekle može dati uvid u život na dvoru, izobilje i basnoslovno blago – kompleks carske palate i četiri vijeka sjedište Osmanlijskog carstva, Topkapi palatu. Omeđena bosforskim borovima i stoljetnim platanima, u njoj se može naslutiti prisutnost tragova minule i zaostale civilizacije.

Posjeta sultanskim odajama svakodnevno se povećava zbog serijala “Sulejman Veličanstveni”.

Kako bi istorija zaživjela u punom sjaju, a s obzirom na to da u palati Topkapi koja je bila centar otomanskog carstva gotovo 400 godina nije bilo dopušteno snimanje megapopularne serije, producenti su bili primorani izgraditi njenu repliku palate vrijednu gotovo dva miliona dolara.

Uz grickanje suvog i ušećerenog voća, mistične i šarene ulice u kojima svaka kuća i svaki prozor imaju svoju priču, doći ćete do Dolmabahče palate koja je izgrađena tokom 19. vijeka. Posljednjih šest sultana Osmanlijskog carstva živjelo je u njoj, a danas je muzej sa dva sprata, 285 soba, 43 dvorane, šest balkona, šest kupatila, 12 kapija. Smatra se da je za dekoraciju palate utrošeno 14 tona zlata i 40 tona srebra.

Mnogi će u Tursku i Istanbul poći zbog upoznavanja druge kulture, ali puno je i onih koji rado pazare. Pravo mjesto za šopingholičare je Kapali čaršija – lavirint zlatara, čajdžinica, antikvarnica, parfimerija… Tamo se razumiju svi jezici svijeta, prodaje se i tumači istorija ovog grada, tamo su ikone pravoslavnih svetaca i ploče sa kur'anskim ajetima, tamo namiguju hiljade plavih keramičkih očiju protiv uroka – amajlija poznata kao Fatimino oko, nude se falsifikati i originali turskih sablji, kineske vaze i češki kristal, prodaju najrazličitiji proizvodi od kože, drveta, keramike i bakra, nakit, jakne, začini, torbe i koferi, tkanine, obuća, kostimi za trbušne plesačice, prženi kesteni i ušećereno koštunjavo voće, razglednice, čajevi, ukrasni tanjiri, čajnici i setovi za čaj, džezve za kafu, nargile…

Ova natkrivena pijaca i nezaobilazna turistička atrakcija širi se na okolne gradske ulice i sa preko 4.000 prodavnica predstavlja najveći šoping centar u Istanbulu, kojim se satima i danima može šetati bilo da se radi o kupovini ili razgledanju. U ovoj čaršiji obavezno je cjenkanje. Najuporniji će cijene spustiti i upola od tražene, a plavuše će svakako imati najviše uspjeha pri ovom simpatičnom nadmudrivanju jer Turci prosto obožavaju žene sa ovom bojom kose.

Kada probate kebabe, jagnjetinu, specijalitete od patlidžana, musake, baklave, kadajife uputite se dalje ulicama koje vode prema urbanijem dijelu Istanbula, ali prije toga će vas zvuci turske muzike odvući u nevjerovatan svijet orijentalnog plesa, jer će vas bez daha ostaviti trbušne plesačice. S druge strane, oduševiće i “okrećući derviši” uz muziku frula, bubnjeva i melodije ilahija, nekog vida duhovne muzike. Derviši prva dva nožna prsta desnog stopala pričvrste za pod, a zatim se okreću oko njih, te tako stvaraju fascinantne prizore.

Most Galata spaja obale Zlatnog roga

Istorija i orijent držaće vas opijenim, ali željećete vidjeti šta krije moderni dio grada. Most i kula Galata nezaobilazna su stanica turističkih tura po Istanbulu i obavezan detalj na mnogim slikama i gravurama koje opisuju grad. Spaja obale Zlatnog roga i čini simboličnu poveznicu između njegovog modernog i tradicionalnog života. Pređete li most i iza sebe ostavite Sultanahmet, izuzev Galata tornja koji je iz reda starina, srećete se sa modernim Istanbulom. U ovom dijelu grada smještena je velika, atraktivna, zabavna šoping četvrt sa istoimenim trgom Taksim – srcem modernog Istanbula, poznatim po mnogobrojnim restoranima, prodavnicama, putničkim agencijama, hotelima, pabovima i međunarodnim lancima brze hrane.

Za kraj obilaska Istanbula, ako je moguće obići grad bez centra i grad bez kraja, grad poput dječje bajke, egzotičan, magičan i čudnovat, ostavite Bosfor i uživajte u prizoru.

Lađe se njišu na modroj vodi. Galebovi se trkaju s njima, ili lijeno čuče na palubama i puštaju da ih brodovi nose, zajedno sa hiljadama ljudi. Šarene se puti, kose, kape, haljine, torbe i kape ljudi, bljeskaju kao zrake sunca koje se probijaju kroz šarene vitraže, dok se ukrcavaju ili iskrcavaju na brodove, mašu nekom na obali ili jednostavno sjede i gledaju u more, lijepo i čarobno kao mramorni kamen. Rukavcem pored brodova, lađa i ljudi gospodare i mostovi… Najveći su već spomenuti Galata most i most Ataturk, koji gospodari skoro svakom razglednicom iz Istanbula. Oni ne služe da se preko njih samo prelazi sa jedne strane na drugu, oni služe da se na njima sastane i ostane.

Istanbul je veliki grad, po svim parametrima. Ali, njegova veličina nije u broju stanovnika i kvadratnim metrima koje zauzima na dva kontinenta. Njegova veličina je njegova duša, njegovo jedinstvo istoka i zapada, koji će zauvijek ostati u zagrljaju na obalama Zlatnog roga.

Svjetski centar kulture

U okviru projekta Izvještaj o kulturi u svijetu 2012. britanska firma “Knight Frank” istraživala je značaj kulture u javnom i političkom životu svjetskih metropola. Na osnovu 60 pokazatelja, uključujući broj nacionalnih muzeja, bioskopa, pozorišta, knjižara i spomenika na listi svjetske baštine UNESCO-a, Istanbul je ponio titulu svjetskog centra kulture.

Jedan od razloga zbog kojih je turski grad dobio ovu titulu je činjenica da predstavlja spoj drevnog i modernog, uz bogatu istoriju, arhitekturu, brojne muzeje i kulturne manifestacije, naveli su autori projekta.

Izvor: Nezavisne