Hakeri ukrali 250 hiljada maraka od privrednika

Kantonalno tužilaštvo u Širokom Brijegu optužilo je Aladina Zejnilagića iz Banjaluke, Deana Bendru i Antu Dragunu – Kaurina iz Jajca, i to, prema optužnici koju zastupa tužilac Borislav Čuljak, da su kao pripadnici grupe za organizovani kriminal, u namjeri pribavljanja protivpravne imovinske koristi, računarskom prevarom neovlašteno pristupili računaru preduzeća KROR d.o.o. Posušje, u vlasništvu Frane Oreča.

Hakeri su upali u kompjuter koji vrši uplatu i isplatu preko računa otvorenog kod UniCredit Banke d.d., poslovnica Posušje, koristeći internet bankarstvo, te prebacivali novčana sredstva ovog preduzeća na transakcijske račune koje su prethodno u tu svrhu otvorili u Banjaluci, a riječ je o čak 246.212 KM, koje su međusobno dijelili. Optužnicu je već potvrdio Kantonalni sud u Širokom Brijegu.

Kompjuterski virus

Prevara je izvedena tako što su optuženi ubacili kompjuterski virus u računar KROR-a preko kojih je ta kompanija vršila usluge “online bankinga”. Taj virus im je omogućio kompletan uvid u korisničko ime i lozinke koje kompanija koristi, što su iskoristili da se uloguju i potom prebace novac na svoje račune. Zanimljivo je da novac nisu podizali lično, nego su iz predostrožnosti za to angažovali druge osobe. Tokom istrage kriminalistički inspektori pronašli su polovinu ukradenog novca. Trojka je od ranije poznata po čitavoj lepezi krivičnih djela. Prema riječima Jajčana, navjerojatnije je Banjalučanin bio “mozak” čitave operacije.

Kako je njima poznato, dvojica optuženih iz Jajca su se do sada spominjala po krađama i narkomaniji.

Hakerske prijetnje

U BiH su, inače, hakeri ove godine kompanijama koje koriste internet bankarstvo pokušali ukrasti milione maraka. Većina tih ilegalnih transakcija ipak je zaustavljena, ali kompanijama su hakeri uspjeli ukrasti više stotina hiljada maraka.

Premda se ne radi o iznosu koji upućuje na sistemski rizik bankarskog sistema, problem za banke vrlo je neugodan i ozbiljan. I najveće banke upozoravaju korisnike da odmah po završetku rada s internet bankarstvom izvade USB stikove iz svojih računara. Korisnicima to nije ugodan osjećaj. Preduzetnici češće nego inače provjeravaju stanje na svom računu.

Problem je prepoznala i Centralna banka koja će prikupljanjem podataka od banaka pokušati postaviti standarde za sistemsko rješenje koje će onemogućiti bilo kakve oblike masovnih provala u račune klijenata.

“Riječ je o hakerskim napadima na računaru preko kojih se provaljuje u račune internet bankarstva jer poslovni korisnici koriste stikove za e-račune koji se spajaju s računarima. Banke moraju obrazovati korisnike kako bi se smanjili rizici”, zaključuju stručnjaci.

Izvor: Vecernji.ba