Objavljeno: 27. 5. 2013 u 10:29h
Granični prelaz Gradiška će od 1. jula uz Bijaču, kod Ljubuškog, biti vrata ka EU, jer će jedino na ova dva prelaza biti moguće prevoziti robu biljnog i životinjskog porijekla iz BiH u EU.
Jedan od najvažnijih kriterijuma za odluku da upravo Gradiška bude jedan od ta dva prelaza je veliki broj kamiona, autobusa i ličnih vozila koja svakodnevno prolaze kroz Gradišku, čineći ga strateški veoma značajnom komunikacijom između BiH i Hrvatske.
U razgovoru sa pripadnicima Granične policije i carinske ispostave Uprave za indirektno oporezivanje BiH, koja je nadležna za carinske poslove, na samom prelazu, uvjerili smo se da će 1. jula sve biti spremno. I jedni i drugi kažu da se za građane koji budu prelazili granicu ništa značajno neće promijeniti, jer se za taj dan, kako su naveli, postepeno uz pomoć EU i evropskih fondova spremaju već godinama.
Jovan Pecija, inspektor za kontrolu prelaska državne granice u JGP Gradiška, ističe da granični policajci imaju veliko iskustvo jer se radi o prelazu koji je među najvećim u BiH sa velikim protokom lica, vozila i robe, uključujući i visokoakciznu robu. On nam je rekao da se u okviru graničnih provjera vrše minimalne i detaljne granične provjere lica.
“Minimalne granične provjere lica sastoje se od brze provjere koja obuhvata provjeru identiteta lica uvidom u dokumente propisane za prelazak državne granice te provjeru validnosti, po potrebi upotrebom tehničkih pomagala i uvidom u relevantne baze podataka, s ciljem provjere da li je isprava falsifikovana, otuđena, izgubljena ili poništena”, rekao je on. Kako je naveo, minimalne granične provjere mogu obuhvatiti i provjere u nacionalnim i drugim bazama podataka sa ciljem provjere da li te osobe predstavljaju prijetnju unutrašnjoj bezbjednosti, javnom redu ili javnom zdravlju.
“U pravilu, nad državljanima BiH obavljaju se minimalne granične provjere”, pojasnio je on.
Pecija je naveo da je ponekad potrebno sprovesti i detaljne kontrole sa ciljem utvrđivanja zakonskih uslova za ulazak. Između ostalog, ove provjere mogu obuhvatati i provjere da li lice ima dovoljno novca za izdržavanje tokom boravka u BiH, detaljnu provjeru u bazama podataka da li lice predstavlja opasnost za javni poredak, nacionalnu bezbjednost ili javno zdravlje BiH.
“Često provjeravamo i ulazne pečate u putnim ispravama u svrhu utvrđivanja zakonitosti boravka, provjeravamo valjanost vize ako je za ulazak tog lica potrebna viza, provjeravamo i zakonitost boravka i vršimo provjere baza u drugim evidencijama”, naveo je Pecija. Ukoliko je potreban duži vremenski period za detaljnu graničnu provjeru, provjera se obavlja na za to određnom mjestu na području graničnog prelaza.
Kako je istakao, radi se u dvije smjene, dnevna i noćna, i to u taktu od sedam do 19 časova. Iako se, kako je naveo, ponekad desi neka nepredviđena situacija kada neko lice koje prelazi granicu napravi neki incident, uglavnom se sve kontrole obavljaju mirno i rutinski, bez scena koje se obično viđaju u filmovima. Najveći “incidenti” su kada lice ne posjeduje valjanu ispravu za prelazak granice. Rekao je da prekršioci izmišljaju raznorazne razloge da se opravdaju zašto im dokumenta nisu ispravna.
“Pretežno nam govore da nisu izvršili uvid, nije vidio, nije saznao, nije se informisao i tako dalje. Dešava se da nas pitaju da ih pustimo, ali nema teorije da takvo lice može izaći ako je državljanin BiH. Ako je državljanin BiH na ulazu mi mu moramo odobriti ulaz čak i ako mu je isteklo važenje isprave, ali mu u tom slučaju izdajemo prekršajni nalog”, naveo je Pecija.
Pecija je rekao da ih iskustvo uči da će za nekoliko dana početi ljetne gužve, a u tim situacijama se obično provodi užurbana procedura.
“U tim periodima i kad su vjerski i državni praznici, imamo veće gužve pa policijski službenici koriste metod popuštanja da što prije bude riješena gužva i što prije oslobođen granični prelaz”, objasnio je on.
Dubravko Rodić, viši stručni saradik za investicije u UIO BiH, je rekao da je zahvaljujući pripremama koje je UIO provodila u protekih nekoliko godina i uz finansijsku i stručnu pomoć EU, sve već spremno za ulazak Hrvatske u EU. Kako je istakao, jedino će još biti izgrađen objekt za veterinarsku kontrolu, gdje će biti vršen pregled robe životinjskog porijekla, koji će biti spreman do 1. jula.
Rekao je da je Savjet ministara BiH usvojilo Akcioni plan za prevazilaženje posljedica ulaska Hrvatske u EU, u okviru kojeg su i mjere prilagođavanja graničnog prelaza Gradiška u skladu sa pravilima koja nalaže EU.
“Mi smo do sada imali sve inspekcijske službe i Veterinarsku i Sanitarnu i Fitosaniratnu i redovne carinske poslove koji se ovdje obavljaju. Uz to još dolazi objekat za veterinarske kontrole”, rekao je on.
Naveo je da se sve aktivnosti na graničnom prelazu sprovode na dva kolosijeka. Na jednom se, kako je naveo, sprovode mjere na postojećem prelazu da se poveća prostor postojećeg prelaza koji se nalazi u samom centru Gradiške, a na drugom kolosijeku se radi na izgradnji potpuno novog prelaza, koji će se nalaziti kod mosta na Savi koji će biti izgrađen na ruti autoputa Banjaluka – Zagreb.
“Gradiška je malo specifična, jer imamo jako uzak prostor jer s jedne strane imamo rijeku i most, a sa druge strane smo praktično u samom centru grada. Maksimalno se trudimo da smanjimo probleme građanima jer se često stvaraju kolone i gužva, pogotovo u sezoni praznika”, istakao je Rodić.
Od investicija na postojećem prelazu, Rodić izdvaja i izgradnju posebnih pristupnih puteva za kamione čiji će se pristup samom prelazu regulisati semaforom. Time će, kako je objasnio, na samom prelazu biti manje vozila, što će dovesti do mnogo manje problema u špicu sezone.
Rekao je da je završena projektna dokumentacija za izgradnju novog prelaza koji će biti otvoren nakon izgradnje mosta na Savi.
“Sad smo u proceduri dobijanja dozvole za građenje i nadamo se da ćemo tokom ljeta raspisati tender za započinjanje radova. Do kraja godine, nadam se, da ćemo imati izvođača”, rekao je Rodić. Kako je objasnio, prelaz će imati sve kapacitete, čvrste objekte, a time će biti riješen i problem građana Gradiške koji imaju problem sa gužvama na sadašnjem prelazu koji će nakon izgradnje novog iz prelaza prve kategorije prerasti u prelaz za prekogranični promet koji će služiti mještanima s jedne i druge strane granice. Izrazio je nadu da će Hrvatska uskoro ubrzati procedure za izgradnju mosta, koji će RS i Hrvatska finansirati po pola. RS je, naime, već pripremila potrebnih 20 miliona evra, dok se još čeka da Hrvatska obezbijedi svoj dio novca.
“Mislim da Hrvatska malo taktizira sa izgradnjom mosta. Mi smo imali ovdje trilateralni sastanak i mi smo tada potencirali da nam je od vitalnog značaja izgradnja i oni su obećali da će ući u tu priču. Imamo neke informacije da će Hrvatska poslije ulaska u EU, do kraja godine aktivirati tu aktivnost”, rekao je on.
Izvor: Nezavisne/Dejan Šajinović
Nema komentara
Sakrij sve komentare
Prikaži komentare
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.