Borba za svako zrno kukuruza

Suša koja je ove godine stigla mjesec dana ranije nego obično prepolovila je prinose kukuruza u cijeloj Republici Srpskoj, a poljoprivrednici strahuju da će se to odraziti i na ionako skroman stočni fond.

Zbog visokih temperatura i nedostatka vlage, silaža kukuruza u Semberiji i Lijevču polju krenula je već početkom avgusta, znatno prije uobičajenog roka. Poljoprivrednici upozoravaju da je riječ o usjevima lošeg kvaliteta, jer je suša “spalila” kukuruz prije nego što je dostigao punu zrelost, pa nedostaje i zrna i biljne mase.

Iako silaža najčešće počinje tek krajem avgusta ili početkom septembra, ove sezone sječa je startovala gotovo mjesec ranije, što najbolje pokazuje koliko je suša uzela maha. Poljoprivrednici se slažu da je ovo jedna od najekstremnijih godina, a visoki troškovi navodnjavanja i nedostatak zaštite domaće proizvodnje dodatno otežavaju situaciju. Ako se ovako nastavi, gubici u ratarstvu i stočarstvu, upozoravaju, biće neminovni.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice Savo Bakajlić kazao je za “Glas Srpske” da je u Semberiji pod kukuruzom ove godine 26.000 hektara, a usjev je trenutno u fazi zalijevanja zrna i prelaska u završno stanje.

“Prinos će podbaciti više od 50 odsto, a kvalitet je nikakav. Vidim da dosta poljoprivrednika kukuruz siječe u silažu, ali ni ona nije nekog kvaliteta zbog manjka zrna i mase. Zbog toga će, nažalost, doći i do gašenja stočnog fonda. Najbolja slika je uz Savu i Drinu, ali u prosjeku je godina jako loša”, istakao je Bakajlić.

On dodaje da su silosi prazni, jer suše traju već nekoliko godina, dok su i zalihe pšenice i ječma minimalne.

“Moramo nastaviti sijati kukuruz i pšenicu, ma koliko to bilo neisplativo, jer kad ostanemo bez poljoprivrede, oslanjaćemo se samo na uvoz, a to će na kraju najviše platiti građani”, poručio je Bakajlić.

Slična je situacija i u Lijevču polju gdje je, prema riječima poljoprivrednika Darka Ilića, pod kukuruzom blizu 10.000 hektara, uglavnom na pjeskovitim zemljištima.

“Svaki kvadrat zavisi od navodnjavanja. Bez toga, berbe nema. Sa navodnjavanjem možemo očekivati sedam do osam tona po hektaru, ali to je daleko od onoga što bi bilo u normalnim uslovima. Ove godine smo sistem uključili već 1. juna, dok je lani bilo tek početkom jula”, ističe Ilić.

On kaže da će zbog rizika sve više poljoprivrednika birati strna žita.

“Sa pšenicom smo ove godine imali rekordan prinos, pa planiram povećati površine pod njom. Ko nema mogućnost navodnjavanja, radije će sijati pšenicu, ječam ili zob”, naglašava Ilić.

Da će i u Lijevču polju prinos biti prepolovljen, potvrđuje i poljoprivrednik Duško Banjac.

“Samo pet odsto površina se navodnjava. Odavno nije bilo ovako rane suše koja je uhvatila kukuruz u najvećem rastu. I debela zemljišta su stradala. Nadam se da će bar biti za stoku, jer za prodaju ne vjerujem”, kaže Banjac, dodajući da planira povećati površine pod strnim žitima.

Prema podacima Zavoda za statistiku, u jesenjoj sjetvi prošle godine u Srpskoj je zasijano 63.209 hektara, što je 23,2 odsto više nego godinu ranije, a najviše je bilo pšenice, zatim ječma i zobi. Kako je ranije navedeno iz resornog ministarstva, u proljećnoj sjetvi ove godine zasijano je oko 170.000 hektara, od čega se kukuruz našao na površini od oko 130.000 hektara. Površine pod ovom kulturom godinama stagniraju, bez tendencije rasta.

Izvor: Glas Srpske / Autor: Danijela Bajić / Foto: Glas Srpske