Nedostaje 650 vatrogasaca

Republika Srpska ima upola manje profesionalnih vatrogasaca nego što iziskuju realne potrebe, a većina vatrogasnih vozila je uveliko zagazila u treću deceniju.

Svjetski standardi nalažu da je na 1,32 miliona stanovnika, koliko je brojna populacija Srpske prema preliminarnim rezultatima popisa stanovništva sprovedenog 2013. godine, potrebno 1.320 profesionalnih vatrogasaca. Da je situacija daleko od idealne pokazuje podatak da RS ima 650 vatrogasaca.

Nekadašnji sekretar Vatrogasnog saveza i član komisije za obuku vatrogasaca u RS Nikola Santrač kaže da na 1.000 stanovnika dolazi jedan vatrogasac. On kaže da je ovo zanimanje popularno, ali da je problem besparica zbog koje opštine ne mogu da angažuju veći broj vatrogasaca.

“RS je veoma tanka sa profesionalnim vatrogascima. Imamo četiri profesionalne industrijske vatrogasne jedinice čiji članovi, po propisu, ne smiju napuštati krug”, kaže Santrač i dodaje da samo Banjaluci fali više od 50 profesionalnih vatrogasaca.

Predsjednik Vatrogasnog saveza RS Goran Stojaković kaže da u svom sastavu imaju 29 teritorijalnih profesionalnih jedinica i 33 dobrovoljna vatrogasna društva. On smatra da i pored nedostatka ljudstva većina jedinica može efikasno odgovoriti izazovima i da su najveći problem zastarjela vozila.

“U prethodnih devet godina za sve vatrogasne jedinice smo u prosjeku nabavili od dva do šest novih vozila što je koštalo 24 miliona maraka. I pored toga vozni park je još star, a mnoga vozila su stara više od 30 godina. Ove godine planiramo da nabavimo 18 novih vozila”, kaže Stojaković i dodaje da su lani obnovili opremu u 16 vatrogasnih jedinica i da će stariju ispravnu opremu donirati dobrovoljnim vatrogasnim društvima kako bi i oni mogli funkcionisati.

Profesionalne vatrogasne jedinice obavljaju oko 90 odsto intervencija u RS, a godišnje u prosjeku na teren izađu od 8.000 do 10.000 puta. Stojaković ističe da posao vatrogasca iziskuje veliki napor.

“Od vatrogasaca se ne zahtijeva samo fizička snaga, već i psihička stabilnost. Poslovi koje obavljaju vatrogasci iziskuju veliki napor i potrebu za stalnim usavršavanjem i osposobljavanjem. To je najstresnija profesija pa mnogo radimo na psihološkom oporavku naših ljudi”, kaže Stojaković.

Vršilac dužnosti starješine vatrogasne jedinice Trebinje Danko Vuković kaže da imaju 33 profesionalna vatrogasca što je zadovoljavajuće.

“Tokom većeg dijela godine broj vatrogasaca koje imamo je dovoljan, ali ljeti kad nastupi sezona šumskih požara ne bi nam bilo dovoljno da imamo i 1.000 vatrogasaca na raspolaganju”, kaže Vuković.

On kaže da je problem zastarjela oprema koja datira iz vremena bivše Jugoslavije.

“Opremu smo posljednji put nabavili 2012. godine i to polovnu. Problem je što oskudijevamo u naprtnjačama, crijevima i mlaznicama što je posebno izraženo prilikom gašenja šumskih požara”, rekao je Vuković i dodao da će ove godine početi remontu dotrajalih mašina i da bi trebali dobiti vozilo koje će služiti za gašenje požara u gradu.

Trebinjski vatrogasci demonstrirali su spremnost sredinom aprila kada je gorjela zgrada Osnovnog suda.

“Požar je gasilo 30 vatrogasaca nešto više od sat vremena. Na vrijeme smo uspjeli sanirati požar i izazvana je najmanja moguća materijalna šteta”, kaže Vuković.

Kvalifikacije
Svi koji žele da postanu vatrogasci moraju imati završenu srednju školu tehničke struke, a ne smiju biti stariji od 25 godina.

“Do dvije godine starosti znamo progledati kandidatima kroz prste, a svi moraju proći obuku i položiti stručni ispit”, kaže Nikola Santrač.
Gradovi sa najvećim brojem požara u 2014. godini

• Banjaluka 155
• Bijeljina 126
• Trebinje 64
• Doboj 43
• Prijedor 39
• Istočno Sarajevo 33

Izvor: Glas Srpske