Evo koja državna institucija ne zna koliko troši na održavanje službenih vozila

Iako je zakonska obaveza, sve javne institucije baš i ne mare za poštovanje zakona kad je u pitanju vođenje računa o troškovima službenih vozila. Tako na primjer, Razvojna agencija Republike Srpske (RARS), koja bi trebala biti uzor domaćinskog odnosa prema javnim sredstvima, ne vodi analitičke kartice službenih vozila koje bi sadržavale hronološki pregled svih troškova po pojedinačnom vozilu, uključujući servisne intervencije, zamjenu dijelova i redovno održavanje. Iako su portalu banjaluka.com iz Glavne službe za reviziju javnog sektora Republike Srpske, potvrdili da je to zakonska obaveza vođenja analitičkih evidencija troškova goriva i održavanja po svakom vozilu u javnom sektoru.

Odgovor RARS-a portalu banjaluka.com pokazuje da takve kartice ne postoje kao posebni dokumenti u njihovim evidencijama.

„Agencija ne raspolaže analitičkim karticama službenih vozila kao posebnim dokumentima koji sadrže hronološki pregled svih evidentiranih troškova po pojedinačnim vozilima“, navodi se u odgovoru.

Odgovor RARS-a u kome piše da nemaju analitičke kartice službenih vozila

Troškovi se vode zbirno, što otežava uočavanje nepravilnosti

Prema informacijama iz RARS-a, jedini dokumenti kojima raspolažu u vezi sa troškovima održavanja službenih vozila jesu finansijske kartice za rashode tekućeg održavanja, uključujući nabavku sitnog inventara i auto-guma za 2023. i 2024. godinu. Da pojednostavimo objašnjenje čitaocima, to znači da je nemoguće utvrditi da li je određeno službeno vozilo četiri puta tokom godine nabavilo zimske gume i dva puta uradilo veliki servis. To je između ostalog i svrha pojedinačnog vođenja troškova po vozilima. Maštovitim, javnim službenicima to može proizvesti svakojake ideje o trošku poreskih obveznika.

U tim dokumentima evidentirani su datumi, iznosi troškova i brojevi računa ili faktura, ali bez razdvajanja troškova po pojedinačnim vozilima. Drugim riječima, finansijske kartice prikazuju ukupne troškove po računovodstvenim kontima, ali ne predstavljaju analitičku evidenciju troškova po svakom vozilu.

Nema evidencije o zamijenjenim dijelovima

Odgovor RARS-a takođe otkriva da ne postoji posebna evidencija o zamijenjenim ili oštećenim dijelovima službenih vozila.

Na pitanje kako Agencija kontroliše i zbrinjava zamijenjene dijelove nakon popravke, iz RARS-a su odgovorili:

„Agencija ne vrši kontrolu niti učestvuje u zbrinjavanju zamijenjenih ili oštećenih dijelova nakon izvršene popravke službenih vozila i ne vodi posebne zapisnike o primopredaji starog dijela od strane servisa.“

Odgovor RARS-a u kome navode da nemaju evidencije o zamijenjenim ili oštećenim dijelovima službenih vozila

Zašto su analitičke kartice važne

Analitičke kartice za svako vozilo predstavljaju zakonsku obavezu i ključni alat za praćenje potrošnje. Njihovo vođenje je od presudnog značaja, jer zaposleni na odgovornim pozicijama ne smiju koristiti državne resurse u privatne svrhe.

Bez evidencije nije moguće utvrditi da li se vozilo redovno održava niti koliki su stvarni troškovi održavanja. Takva praksa otvara prostor za zloupotrebe – postoji rizik da direktori ili zaposleni pokušaju troškove vlastitog vozila „provući“ kroz budžet, što znači da država plaća održavanje privatnih vozila.

Šta kaže Glavna služba za reviziju

Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske ističe da zakonski propisi i pravila o internim finansijskim kontrolama jasno propisuju obavezu vođenja analitičkih evidencija troškova goriva i održavanja po pojedinačnim vozilima.

„Pomoćne knjige su dio poslovnih knjiga i, u skladu sa Zakonom o računovodstvu i reviziji Republike Srpske, predstavljaju analitičke evidencije koje se vode za nematerijalna sredstva, nepokretnosti, postrojenja i druge bilansne pozicije. Broj i sadržaj pomoćnih knjiga, način vođenja i druga pitanja uređuju se opštim aktom, u skladu sa zakonom. Imajući u vidu i odredbe Zakona o sistemu internih finansijskih kontrola u javnom sektoru, evidentno je da postoji obaveza analitičkih evidencija troškova po pojedinačnim vozilima“, navodi se u odgovoru.

Odgovor Glavne revizije u kome piše da je obavezno vođenje analitičkih evidencija

Na pitanje kako budžetski korisnik treba dokumentovati izvršenje značajnih popravki vozila, uključujući zamijenjene i otpisane dijelove, iz Revizije ističu da Pravilnik propisuje vođenje evidencija.

„Evidentiranje poslovnih događaja u poslovnim knjigama vrši se na osnovu knjigovodstvene isprave. U skladu sa članom 4. Pravilnika o računovodstvu, knjigovodstvena isprava je pisani dokument koji sadrži sve podatke neophodne za knjiženje i sačinjen je na mjestu i u vrijeme nastalog poslovnog događaja“, navode iz Glavne službe za reviziju.

Odgovor Glavne revizije u kome navode da je takođe obavezna evidencija o zamijenjenim i oštećenim dijelovima službenih vozila

Otvara se pitanje kontrole troškova

Ovakva praksa otvara ozbiljno pitanje – kako se uopšte prati i kontroliše potrošnja sredstava za održavanje službenih vozila ako troškovi nisu razdvojeni po vozilu, niti postoji evidencija o zamijenjenim dijelovima.

Analitičke evidencije u javnom sektoru služe upravo za to – da se utvrdi koliko je sredstava potrošeno na određeno vozilo i da se osigura transparentnost i kontrola javnog novca. Bez njih, nadzor je praktično nemoguć.

Uskoro reizbor direktora

Ova tema dobija dodatnu težinu u trenutku kada se uskoro očekuje reizbor direktora Razvojne agencije Republike Srpske.

Prema dosadašnjoj praksi, prijedlog za direktora ove institucije dolazio je iz političke opcije DEMOS, što dodatno otvara pitanje načina upravljanja institucijom i odgovornosti za njen rad.

Portal banjaluka.com je i ranije objavljivao tekstove o radu RARS-a, a brojni primjeri iz prethodnih godina ukazuju da ovo nije prvi, a vjerovatno ni posljednji slučaj postupanja koje je upitno u odnosu na zakonske obaveze.

Posebno je problematično što je riječ o instituciji čija je osnovna uloga da podstiče razvoj privrede i poslovanja u skladu sa zakonima i pravilima koje poštuje kompletna privreda Republike Srpske, dok se u praksi čini da sama agencija u pojedinim segmentima djeluje kao izuzetak – radeći po sopstvenim pravilima, a ne po onome što zakon nalaže.

U kontekstu predstojećeg izbora rukovodstva ostaje da se vidi da li će dosadašnje prakse uticati na odluke koje se donose, s obzirom na to da su takve odluke u pravilu političke prirode, i često više u interesu ličnih ili političkih struktura nego građana i privrede.

Banjaluka.com