Ako vam legne uplata iz inostranstva za freelancing – da li je banka dužna da to prijavi i kome?

Frilens koncept rada i poslovanja sve je popularniji i privlačniji. Što zbog pandemije korona-virusa, što zbog zdravijeg i opuštenijeg stava prema poslu i pristupa globalnom tržištu, sve je veči broj radnika i poslodavaca koji se odlučuju na ovakav način rada. Ni Bosna i Hercegovina nije izuzetak. U BiH živi i radi veliki broj frilensera iz različitih oblasti i mnogima od njih je frilensanje jedini izvor prihoda. Pored toga, upravo su se mnogi zahvaljujući frilens platformama uspjeli dokazati i pokazati, i isključivo na temelju svog znanja i sposobnosti, izgradili uspješnu i bogatu karijeru.

U čemu je problem?

Ono što, ipak, izdvaja BiH od zapadnih zemalja jeste komplikovano državno-političko uređenje koje se odražava na sve nivoe vlasti. Neaužurnost i velika zaostalost za svjetskim trendovima prati i poresko-bankarski sistem. Zbog neusaglašenosti i zastarijelih zakona ili pak, zbog nejasnog i višesmislenog tumačenja, mnogi frilenseri često ne mogu povući novac koji su zaradili. Pored toga, većina njih suočava se sa paradoksalnim problemima. Banka ih često tretira kao kriminalce, te im, prema riječima A.T. iz fejsbuk grupe Frilenseri BiH – blokira sve uplate iz inostranstva, bez obzira na iznos i porijeklo. Stižu im kazne i “prijetnje”, i mnogi frilenseri, upravo zbog nejasnih zakona i mogućnosti da im se sudi i naplaćuje porez retroaktivno i do deset godina, plaše javno govoriti. Većina frilensera iz fejsbuk grupa Freelanceri iz Bosne i Hercegovine i Freelanceri BiH, smatra da su banke i nadležne jedinice poreske uprave u svojevrsnom dogovoru i da razmjenjuju informacije i privatne podatke fizičkih lica, ne bi li ih blokadom računa natjerala da plate, ili da bi ih iz nekog razloga dalje zastrašivala.

Pojedini članovi grupa pristali su anonimno da nam kažu šta smatraju da je srž problema.

“Sada trenutno je najmanji problem plaćanje poreza jer banke nam obustavljaju sve transakcije iz vana i označava ih kao sumnjive. Dakle, nije upitno plaćanje poreza već to što nam ne daju da uopšte uvozimo novac deklarišući nas kao kriminalce, a ne visoko obrazovane stručnjake.”

“Ubjedljivo najgluplja stvar koja se desila je nedavni poziv iz banke, gdje je banka tražila potvrdu od porezne uprave da sam platio poreze pošto su vidjeli po mom računu da imam uplate od honorara, na pitanje, a ko vam traži moju potrvrdu da sam platio poreze i koga to zanima, odgovor je bio porezna uprava, znači porezna uprava, kojoj sam podnio izvještaj o plaćenim porezima traži od banke moj izvještaj koji sam njima podnio da sam platio poreze.”

“Mislim da nije OK, jer se pozivamo na ispitivanja kao da smo kriminalci, a radimo nešto što je u svijetu normalno odavno. Banke nas tretiraju kao kriminalce, obustavljaju transakcije, blokiraju račune itd. Dat ću vam primjer Bugarske, koja je uvela 0% poreza na freelancere. To je i logično jer ja ako zaradim 100 KM iz vana, to je novac uvezen u državu i onda ga trošim u svojoj državi, te porezna profitira i kroz PDV.”

“Kao freelancer smatram da je prijava poreza na dohodak koji je svakako legao preko banke tj. legalnim putem potpuno besmislena. Država, odnosno poreska uprava, svakako ima trag, pare su legle na banku i uz malo pameti i programiranja to mogu sami automatski da sravne – da vide da li su uplaćeni porezi i kako su uplaćeni, ali to je vjerovatno previše radikalna ideja. Ipak, najveći problem je kada radim za strane klijente, jer zakon propisuje da 5 dana od uplate na banku moram završiti papire i prijaviti porez.”

“Najveći problem, pa i osnova za krivično djelo i tužbu, jeste u dvije kontradiktorne odluke porezne uprave za jednu te istu stvar, a to je da, prvo tokom 2015-2017 su odbijali i govorili freelancerima da ne mogu ili ne moraju platiti porez, čime su kao institucija odgovorni za regulisanje poreza. Tom odlukom su permanentno lišili freelancere dužnosti plaćanja poreza za te godine. Međutim, odjednom u 2018. godini prave javni poziv da isti taj porez (za kojeg su prvo govorili da ne mora ili ne moze) freelanceri moraju (ot)platiti retroaktivno, plus praveći sliku u javnosti da freelanceri nisu htjeli plaćati ili su izbjegavali (što je kleveta). To je prva stvar, a, zatim praveći pritiske na banke i freelancere sa pokusajima dolazenja do informacija o transakcijama kršeći zakone o ličnim podacima i privatnosti, zastrašujući freelancere i javnost sa potrebama za provjere tih podataka predstavljajući ih u prvom planu kao de facto kriminalce sa izgovorom o osnovi zakona o “pranju novca, finansiranju terorizma i dr.”, po principu “kriv dok ne dokaže suprotno”.

GDPR regulativa

Poseban problem predstavlja navodna razmjena ličnih podataka klijenata banke i Poreske uprave. Podsjećamo da je GDPR regulativa – Opšta uredba o zaštiti ličnih podataka, koja je usvojena u EU parlamentu u aprilu 2016. godine, primjenjljiva i u tzv. zemljama trećeg svijeta, što podrazumijeva i Bosnu. Na naš upit bankama u BiH o tome da li se i po kom osnovu svaka inostrana transakcija na račune fizičkih lica u BiH prati i prijavljuje nadležnoj Poreskoj upravi ili SIPI, iz Raiffeisen banke odgovorili su nam sledeće:

„Banka je dužna uspostaviti kontinuirano praćenje transakcija klijenta u skladu sa članom 6. Zakona o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti te izvjestiti Finansijsko obavještajni odjel Državne agencije za istragu i zaštitu o transakcijama navedenim u članu 38. Zakona. Također, banka je dužna postupati po zahtjevima institucija i dostavljati podatke o klijentima i transakcijama izuzetim od čuvanja bankovne tajne iz člana 104. Zakona o bankama. Pri tome pragovi tolerancije ne postoje jer je Banka dužna uspostaviti redovno praćenje poslovnih aktivnosti klijenta prema Zakonom definisanim principima.

Obzirom da proizilaze iz zakonskih normi, koje su obajvljene u javnim glasilima, pravila vezana za ovu tematiku su transparentna. Ujedno, Banka s posebnom pažnjom pristupa primjeni Zakona o zaštiti ličnih podataka te GDPR propisa koji štite lične podatake klijenta, a koji su dio podataka koji se smatraju bankarskom tajnom iz člana 102. Zakona o bankama.“

Sličan odgovor smo dobili i iz SBER banke:

“Banka transparentno objavljuje uslove poslovanja koji su sadrzani u Opstim uslovima poslovanja, opstim uslovima koriscenja, kao i u ugovorima koji korisnici potpisuju prilikom ugovaranja nekog od proizvoda Banke. U svom poslovanju banke su dužne, prije svega, postupati u skladu sa odredbama Zakona o bankama, odredbama Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, Zakona o zastiti ličnih podataka, kao i odredbama ostalih važećih zakona i drugim relevantnim propisima koji uređuju oblast poslovanja finansijskih institucija.”

Banke i platni procesori

Većina frilensera za naplatu posla koristi platne procesore (eng. payment procesore) kao što su PayPal, Payoneer, Skril i dr. Svi onu dostupni su i u BiH preko servisa lokalnih banaka. Nejasan je njihov status, odnosno njihov zakonsko-pravni odnos sa bankama koje posluju na BiH tlu i tumačenje GDPR regulative u takvom odnosu. Nejasno je i do kojeg iznosa inostranih uplata se neko smatra sumnjivim i blokira mu se račun. Takođe, upitan je i status frilensera i ostalih koji preko pomenutih servisa povlače novac. Iz Agencije za bankarstvo Republike Srpske odgovorili su nam sledeće:

„U skladu sa Zakonom o Agenciji za bankarstvo Republike Srpske (Službeni glasnik br. 59/13 i 4/17) koji obuhvata banke, mikrokreditne organizacije, davaoce lizinga i druge finansijske organizacije, Agencija za bankarstvo RS nadzire i kontroliše platni promet banaka, što podrazumjeva ukupan platni promet jedne banke. Takođe, Agencija je i u obavezi da prati preporuke i standarde Evropske unije, između ostalog i preporuke tzv. Moneyval-a. Ipak, kad je riječ o payment procesorima, rad sa njima, preko komitenata banke, kontrolišu banke. Svaka banka je u obavezi da, ukoliko primjeti bilo kakvu transakciju, za koju se procijeni da je neuobičajena, prije svega obavijesti nadležne istražne organe, u skladu sa zakonima, koje preduzimaju daljnje postupke i, po potrebi, uključuju pravosudne organe.“

Udruženje frilensera BiH smatra da je najveći problem to što aktuelni Zakon o radu BiH ne poznaje odrednicu “frilenser” i da upravo to povlači sve druge probleme.

“Zakoni o radu (u FBiH, RS, i Brčko distriktu) nemaju definisan termin “samozaposlenik”, pa tako ni “freelancer”. Trenutno su freelanceri svrstane u neke druge, bliske kategorije npr. fizičko lice koje se bavi povremenim slobodnim aktivnostima. Upravo to naglašava potrebu definisanja freelancinga kroz Zakone o radu kako bi freelanceri mogli imati bolja prava na osnovu obaveza koje ispunjavaju, a na čemu Udruženje radi. Pored toga mi u Udruženju nastojimo da utičemo na promjenu takvog radno-pravnog statusa u zakonskom smislu jedne “ogromne” grupe lica, odnosno zahtijevamo da upravo te hiljade ljudi budu prepoznati u zakonskim propisima na svim nivoima vlasti u BiH. I ne samo to; naš cilj jeste da demistificiramo kategoriju freelancera među stanovnicima BiH jer ne želimo da hiljade freelencera i dalje bude pogrešno percipirano zbog nametnute stigme i inputiranog stereotipa da se radi o “licima koja zarađuju hiljade evra i dolara a pri tome ne plaćaju obaveze prema državi”.

Napišite nam u komentarima da li ste imali slična iskustva i slobodno nam se javite u inboks ili na mail ukoliko želite da detaljnije istražimo neki dio ove priče.

Na naš upit Poreskoj upravi RS da nam pojasne status BiH frilensera i njihove zakonske poreske obaveze, kao i odnos Poreske uprave sa bankama, te tumačenju i poštivanju GDPR regulative, nismo dobili odgovor. U međuvremenu je PURS pozvala “sve poreske obveznike koji obavljaju određenu djelatnost udaljenim radom, tzv freelance, za poslodavce iz inostranstva da prijave te prihode iz inostranstva, kao i da registruju djelatnosti koje obavljaju, i na taj način svoje poslovanje uvedu u legalne okvire i izbjegnu eventualne sankcije.”

Cijela priča o frilenserima, njihovoj zaradi, bankama i Poreskoj upravi, može se posmatrati simptomatično. Iako je njihov status ignorisan ili tolerisan godinama, skoro pa “preko noći”, u vrijeme pandemije korona virusa, nakon brojnih otkaza i smanjenog priliva novca u javni budžet, banke i jedinice Poreske uprave pokreću akciju naplate poreza frilenserima. Na osnovu svega ovoga nameće se pitanje: Da li se važeći poreski i bankarski propisi i zakoni tumače i primjenjuju selektivno, gdje se, kada su u pitanju sankcije, primarno ciljaju pojedinci čiji je status zakonski neregulisan i nejasan?

Banjaluka.com