Ambare pune žitarice iz uvoza

U BiH je za prvih sedam mjeseci ove godine uvezeno 187.017 tona pšenice vrijednosti 77,2 miliona KM, dok je u istom periodu izvezeno svega 480 kilograma ove žitarice, čija je vrijednost iznosila 857 maraka.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u istom periodu u BiH je uvezeno svih žitarica u vrijednosti od skoro 120 miliona KM.

Pšenica se najviše uvozila iz Srbije, Hrvatske i Mađarske. Na drugom mjestu, kada je u pitanju uvoz žitarica u BiH, nalazi se kukuruz, jer je za sedam mjeseci uvezeno 69.645 tone ove žitarice čija je vrijednost iznosila 38 miliona KM – istakao je načelnik Odjeljenja za komunikacije u UIO BiH Ratko Kovačević i dodao da se kukuruz najviše uvozio iz Hrvatske i Srbije.

On je naglasio da je uvezeno i 8.907 tona ječma, čija vrijednost iznosi 3,5 miliona maraka, zatim 2.590 tona zobi koja je koštala 1,1 miliona KM i 296 tone raži u vrijednosti 151.000 maraka.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i stočara RS Vladimir Usorac rekao je da se pšenica uvozi jer mlinari ne kupuju domaće hljebno žito.

Jedan od glavnih razloga smanjenja proizvodnje pšenice u Srpskoj je upravo taj što mlinari ne mare za domaćim proizvodima. Nema kupca, pa samim tim nema ni interesa za proizvodnju – kazao je Usorac.

On je naglasio da se kukuruz u Srpskoj sije na oko 100.000 hektara zemljišta, ali da su u posljednje tri godine elementarne nepogode uništile zasade ove žitarice zbog čega je došlo i do povećanog uvoza kukuruza.

Usorac je naglasio da je pod upitnikom uvoz žitarica iz zemalja u regionu jer je suša smanjila prinose i u okruženju zbog čega će, kaže on, mnoge zemlje zabraniti izvoz jer nemaju dovoljno žitarica ni za sopstvene proizvode.

On je naglasio da su posljedice suše koja je uništila poljoprivredne kulture ogromne, jer je već hrana poskupjela, dok se sa druge strane smanjuje stočni fond.

Direkcija za robne rezerve u Srpskoj ne raspolaže dovoljnim zalihama žitarica već duži period jer u rezervama ima oko 4.000 tona pšenice i kukuruza, dok optimalno na zalihama treba da bude po 10.000 tona ovih žitarica.

Profesor na Fakultetu za ekonomiju, finansije i administraciju u Beogradu Mihailo Crnobrnja rekao je “Glasu Srpske” da posljedice globalnog zagrijavanja prijete da naprave dar-mar u poljoprivrednoj proizvodnji i logično je očekivati da će hrana u 21. biti relativno skuplja, a cijeli region, ne samo BiH, osjeća smanjenje proizvodnje.

Suša će uticati na smanjenje društvenog proizvoda i time produbiti recesiju – dodao je Crnobrnja.

On je ocijenio da jedina mjera koja je u skladu sa tržišnom privredom intervencija iz robnih rezervi kod roba u kojima prijeti zaista veliko poskupljenje.

Prema Crnobrnjinim riječima, postoji druga mjera koja je malo vjerovatna, a to je smanjenje PDV-a.

I u kratkoročnom i dugoročnom gledanju osnovno što se može očekivati je rast cena poljoprivrednih proizvoda. Moguće nestašice ili nešto slično su, prije svega, pitanje dobre organizacije i raspolaganja robnim rezervama – rekao je Crnobrnja.

Pozajmica

Republika Srpska planira da pozajmi 20.000 tona pšenice od Srbije, a u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS nisu znali reći kada će Srpska dobiti pšenicu.

Izvor: Glas