I članarine ostale misterija!

Stanovnici Banjaluke nemaju mnogo vajde od članstva grada na Vrbasu u brojnim međunarodnim asocijacijama i organizacijama, za razliku od njenog rukovodstva, koje kupi kajmak i koristi priliku da se prošeta i baškari po svjetskim metropolama, tvrde sagovornici.

Prema riječima Đorđa Umićevića, odbornika SDS-a u Skupštini grada i člana Odbora za regionalnu i međunarodnu saradnju, od kada je formiran aktuelni skupštinski saziv, odbor nije održao nijednu sjednicu, tako da nije upoznat koliko se plaća članarina u asocijacijama.

– Nije mi jasno zbog čega nije bilo sjednica odbora, a čim se budemo sastali tražiću da se pitanja međunarodne saradnje aktuelizuju – kazao je Umićević.

Odbor nije zasjedao

Vladimir Mirošljević, odbornik DP-a u Skupštini grada i zamjenik predsjednika Odbora za regionalnu i međunarodu saradnju, potvrdio je da u proteklih devet mjeseci nije bilo sazivanja zasjedanja odbora te da bi prva sjednica trebalo da se održi 17. juna.

– Mislim da će se na ovoj sjednici razgovarati o bratimljenu Banjaluke sa Kosovskom Mitrovicom. Ostale komisije sastajale su se nekoliko puta i raspravljale o skupštinksim materijalima, ali ovaj odbor ranije nije imao zasjedanja – rekao je Mirošljević.

Da će se prva sjednica odbora održati 17. juna potvrdio je i Dragoslav Topić, odbornik SNSD-a u Skupštini grada i član odbora, koji je rekao je da će na ovoj sjednici zatražiti odgovore na pitanja o članstvu grada u međunarodnim organizacijama.

– Saradnja sa gradovima sa kojima imamo potpisane sporazume može biti intenzivnija, posebno u oblasti privrede, iako se može reći da je primjetna saradnja u oblasti kulture, sporta i obrazovanja – kazao je Topić.

Zora Talić, odbornica PDP-a u Skupštini grada, smatra da bi efekti međunarodne saradnje trebalo da se ogledaju u oblastima obrazovanja, privrede, kulture i sporta.

– Međutim, nisam primijetila neke efekte, posebno kada je riječ o sektoru privrede. Nisu vidljive investicije koje su plod saradnje sa partnerskim gradovima ili članstva u asocijacijama i organizacijama – rekla je Talićeva te dodala da je u prethodnom mandatu bila član Odbora za regionalnu i međunarodnu saradnju i da se taj odbor sastao samo dva puta u proteklom četvorogodišnjem periodu.

Kako je naglasila, iz pregleda budžeta grada za ovu godinu nije jasno koliko se sredstava izdvaja za međunarodnu saradnju.

– U okviru stavke “Ostali nepomenuti rashodi – međunarodna i međuopštinska saradnja, slava i Dan grada, ostali rashodi” naveden je iznos od 150.000 maraka. Ali, postavlja se pitanje koliko se novca odnosi na članarine za učešće u međunarodnim asocijacijama i organizacijama – istakla je Talićeva.

Revidirati partnerske odnose

Kako je rekla, trebalo bi revidirati određene partnerske odnose da bi se vidjelo s kojim gradovima Banjaluka može da ima privrednu saradnju kako bi se privukli strani investitori.

– Neophodno je sagledati i kakva je stvarna korist od članstva grada u međunarodnim asocijacijama. Nisam protiv međunarodne saradnje, ali treba vidjeti u kojem domenu Banjaluka ima korist od toga, kako se ne bi desilo da građani plaćaju članarine, a da se pojedinci šetaju po svijetu – objasnila je Talićeva.

U Administrativnoj službi grada nismo mogli dobiti podatke o tome koliko se plaća članarina u međunarodnim asocijacijama, a na naše pozive nije odgovarao ni Budimir Balaban, predsjednik Skupštine grada i predsjednik Odbora za regionalnu i međunarodnu saradnju.

Članstvo i ciljevi

Prema podacima sa zvanične internet prezenatacije grada, Banjaluka je član mnogih međunarodnih asocijacija, kao što su Mreža najvećih gradova Balkana (BALCINET), Asocijacija evropskih gradova (EUROCITIES), Asocijacija multietničkih gradova jugoistočne Evrope (PHILIA) i Mreža asocijacija lokalnih vlasti jugoistočne Evrope (NALAS).

Neki od ciljeva ovih organizacije jesu unapređenje dobrosusjedskih odnosa putem kulturne, privredne i međuuniverzitetske saradnje, kao i pristupanje evropskim fondovima kroz zajedničke projekte.

Šolaja: Iskoristiti međunarodnu saradnju

Miloš Šolaja, direktor Centra za međunarodnu saradnju, smatra da Banjaluka treba da razvija međunarodnu saradnju, jer ona pruža velike mogućnosti za napredak.

– Plod međunarodne saradnje najčešće je neka indirektna korist. Na jednoj strani postoji mnogo mogućnosti koje pruža partnerstvo sa međunarodnim organizacijama i gradovima, ali se na drugoj strani postavlja pitanje koliko se to može i zna iskoristiti – kazao je Šolaja.

Izvor: Press