Analiza izjava čelnika Banjaluke o radovima uz Vrbas: “Priroda nije kulisa koju treba popuniti sadržajem”

Igor Kalaba iz Centra za životnu sredinu objavio je analizu izjava predstavnika Gradske uprave Banjaluka o projektu “Banjalučka riva”, navodeći da radovi ugrožavaju prirodna staništa i da je neophodna šira stručna rasprava.

Igor Kalaba iz Centra za životnu sredinu objavio je analizu izjava predstavnika Gradske uprave Banjaluka iznesenih na konferenciji za medije održanoj 25. juna na obali Vrbasa, povodom izgradnje projekta poznatog kao “Banjalučka riva”. U tekstu tvrdi da pojedine izjave pokazuju ozbiljan nedostatak razumijevanja ekologije, biodiverziteta i načina funkcionisanja riječnih ekosistema.

Objašnjenje Daning-Krugerovog efekta

Kalaba uvod gradi kroz objašnjenje Daning-Krugerovog efekta, psihološkog fenomena koji opisuje situacije u kojima ljudi sa manjkom znanja precjenjuju vlastitu stručnost. Smatra da su upravo takvi primjeri bili vidljivi tokom obraćanja predstavnika Gradske uprave.

Posebno se osvrće na izjavu gradonačelnika da “kao rođeni Banjalučanin ranije nije imao priliku da vidi taj dio Vrbasa i Kastela”.

Kalaba navodi da je riječ o prostoru koji je decenijama bio mjesto okupljanja građana, kupanja, sportskih aktivnosti i boravka u prirodi, te podsjeća da postoje brojni video-snimci na kojima se gradonačelnik vozi dajakom upravo tim dijelom rijeke.

Šetnja oko Kastela bila moguća godinama

Autor analize osporava i tvrdnje da se oko Kastela ranije nije moglo šetati, ističući da je šetnja bila moguća godinama, osim na pojedinim dionicama koje su privremeno bile zatvorene zbog opasnosti od urušavanja.

“Istina, svjetla nije bilo, ali oko Kastela se moglo šetati, itekako, već decenijama. S druge strane, jedno vrijeme je stajala traka zabrane prolaska na potezu od mosta Patre do kule na Kastelu, zbog opasnosti od urušavanja. Ta traka je sklonjena, čime je, u kombinaciji sa radovima na stazi i njenom promocijom od strane GUBL, izvršeno ohrabrivanje građana i građanki da tuda šetaju. Da li ovo znači da više nema opasnosti od urušavanja, a ako ne, čija je onda odgovornost ako dođe do povrede? Svakako je pohvalna najava renoviranja artiljerijske kasarne međutim za izostanak povrede zahvalnost se uglavnom duguje pukoj sreći”, navodi Kalaba.

Najveći dio teksta posvećen je načinu na koji Gradska uprava predstavlja projekat “Banjalučke rive”. Kalaba smatra da je problematična ideja da se prirodni prostor pretvara u produžetak urbanog centra sa ugostiteljskim sadržajima, prodajnim mjestima i drugim komercijalnim sadržajima.

“U prirodu se dolazi radi prirode i svega što nam ona nudi – zdravije mikroklime, čistijeg vazduha, veze sa prirodom i duhovnog mira koji ta veza pruža”, navodi Kalaba, dodajući da prirodni prostor ne treba posmatrati kao mjesto koje mora biti ispunjeno dodatnim sadržajima.

Kritika na izjavu gradonačelnika Draška Stanivukovića

Posebno kritikuje izjavu gradonačelnika Draška Stanivukovića da se slaganjem prirodnog kamena ne može ugroziti biodiverzitet.

Prema njegovim riječima, takav stav pokazuje nerazumijevanje funkcionisanja ekosistema, jer posljedice radova ne nastaju samo usljed zagađenja, već i fizičkim mijenjanjem riječnog korita i uništavanjem staništa biljnih i životinjskih vrsta.

Kalaba odbacuje i tvrdnje da je riječna obala prije radova bila “šikara kojoj niko nije mogao prići”. Ističe da priroda ne postoji isključivo zbog čovjeka, već da i naizgled zapuštena vegetacija ima važnu ulogu u očuvanju ekosistema.

Osvrnuo se i na izjavu da “oko 90 odsto građana podržava projekat”, navodeći da nije poznato na osnovu čega je izveden takav zaključak.

“Nije nam poznato da li ovakva anketa postoji, a osoba na poziciji gradonačelnika, ili bilo kojoj javnoj funkciji se ne smije služiti odokativnim populističkim metodama poput ove, posebno ako se temelji na interpretaciji brojnosti interakcija na društvenim mrežama. Takođe, to što ljudi masovno koriste izgrađeno šetalište nije indikator kvalitetnog izvođenja projekta već želje za rijekom. Da je projekt izveden kvalitetnije, da je ostavljeno više hlada i pristup kvalitetnije urađen, vjerujem da bi brojnost bila i veća”.

Na kraju analize Kalaba ocjenjuje da su izostanak transparentnosti, zanemarivanje primjedbi stručne javnosti i način izvođenja radova dovoljni razlozi za obustavljanje projekta i otvaranje šire javne rasprave.

Naglašava da Centar za životnu sredinu nije protiv izgradnje šetališta uz Vrbas, već protiv, kako navodi, netransparentnog odlučivanja i rješenja za koja smatra da mogu imati dugoročne posljedice po prirodne vrijednosti rijeke.

Izvor: Mondo