Pala kupovna moć građana: Građevinari na livadi

I u najvećem gradu Srpske, gdje je koncentrisano najviše novca i čiji građani žive kudikamo bolje nego ostatak stanovništva republike, sve manje je onih koji se odlučuju da prave kuće ili neke druge stambeno-poslovne objekte!

Činjenica je da su, najviše zbog krize, i Banjalučani dospjeli u poziciju da sve opreznije ulaze u poduhvate gradnje, ali i kupovine krova nad glavom ili nekog poslovnog prostora.

U prilog tome govori činjenica da je u Banjaluci, u poređenju sa prvim tromjesečjem 2011. godine, u istom periodu ove godine izdato 52 odsto manje rješenja za gradnju, dok su, u istom periodu, Banjalučani podnijeli duplo manje zahtijeva za gradnju kuća ili stambenih i poslovnih zgrada!

Prema podacima Odjeljenja za prostorno uređenje u Administrativnoj službi grada Banjaluke, za tri mjeseca 2013. godine izdato je ukupno 166 rješenja za gradnju, dok je primljeno 147 zahtijeva za odobrenje građenja.

Pad kupovne moći

Situacija nije nimalo pozitivnija ni na godišnjem nivou, pa je lane izdato ukupno 837, a godinu ranije 965 rješenja o odobrenju za građenje.

U Udruženju građevinarstva i industrije građevinskog materijala u Privrednoj komori RS smatraju da je pad građevinske aktivnosti, što direktno dovodi i do smanjenja broja građevinskih radnika, posljedica krize, manjih investicija, pada kupovne moći građana i pooštrenih bankarskih procedura prilikom odobravanja kredita.

Prema mišljenju Stanka Ivaštanina, sekretara ovog udruženja, mala je vjerovatnoća da će građevinski sektor u skorije vrijeme doživjeti značajniji oporavak.

– S obzirom na aktuelne finansijske prilike, može se očekivati da će se trend pada građevinske aktivnosti nastaviti i u ovoj godini.

Ljudi se, naime, sve teže odlučuju da podignu kredit, a rijetki su oni koji neku nekretninu mogu da kupe gotovinom. Ljudi se plaše da veoma lako mogu da ostanu bez posla, što je u današnje vrijeme postala gotovo uobičajena stvar. S druge strane, i banke su sve opreznije prilikom odobravanja kredita, kako bi zaštitile svoj kapital – kaže Ivaštanin.

U gradskim agencijama za promet nekretnina takođe potvrđuju da je potražnja za stanovima i poslovnim prostorima svake godine u padu.

– Kriza je učinila svoje, zbog čega je već odavno u padu potražnja za nekretninama. Naravno da ovakva situacija utiče na građevinsku aktivnost, jer ne vrijedi nešto praviti, ako neko neće moći to da kupi. Uprkos tome, cijene nekretnina uglavnom stagniraju, ali nije rijetkost da, kad se pojavi mušterija sa gotovinom, prodavac malo spusti cijenu – ističu u agencijama.

U gradskom Odjeljenju za prostorno uređenje kažu da veliki problem u proceduri izdavanja odobrenja za građenje predstavlja kompletiranje zahtijeva, s obzirom na to da je rok za izdavanje građevinske dozvole 30 dana od predaje kompletnog zahtijeva.

Ekonomski aspekti

– Međutim, najveći broj zahtijeva je nekompletan prilikom podnošenja, a najčešći i najveći problemi su neriješeni imovinsko-pravni odnosi što znatno produžava vrijeme izdavanja odobrenja za građenje. Istovremeno, ekonomski aspekt i socijalna osjetljivost imaju direktan uticaj na brzinu rješavanja, naročito u pogledu plaćanja naknada za troškove uređenja i rentu. Investitori nam se često obraćaju za produženje rokova plaćanja, a samim tim i izdavanja građevinske dozvole – kaže načelnica Odjeljenja Mira Sofilj.

U odnosu na prethodne godine kada je bilo više zahtijeva za kolektivne stambeno-poslovne objekte, ove godine zahtjevi su većinom usmjereni na izgradnju individualnih stambenih i stambeno-poslovnih objekata.

Pad u cijeloj RS!

Ekonomska kriza, pad investicija i činjenica da se zbog sve lošijeg životnog standarda građani teško odlučuju na kupovinu neke nekretnine, doveli su do toga da je vrijednost građevinskih radova u Srpskoj u proteklih pet godina smanjena za 184 miliona KM. Naime, 2008. godine u RS je obavljeno radova u vrijednosti 778,3 miliona, a lane 594,3 miliona KM.

Najveći pad aktivnosti, od čak 40 odsto, zabilježen je u sektoru stanogradnje.

Kad je riječ o stambenim zgradama, vrijednost njihove gradnje u pomenutom periodu je sa 193,3 miliona pala na 116 miliona KM.

Izvor: Pressrs.ba