SPC proslavlja pojavu časnog krsta, a evo koji se običaji još vezuju za ovaj dan

Srpska pravoslavna crkva i vjernici sutra slave pojavu časnog krsta u Jerusalimu.

U vrijeme cara Konstansa, sina svetog Konstantina, i patrijarha jerusalimskog Kirila, pojavi se izjutra u devet sati Časni Krst nad Golgotom prostirući se do iznad Gore Maslinske.

Bješe taj Krst svjetliji od sunca i krasniji od najljepše duge. Sav narod, i vjerni i nevjerni, ostaviše svoje poslove i u strahu i divljenju posmatrahu to nebesko znamenje. Mnogi nevjernici obratiše se vjeri Hristovoj, a tako isto i mnogi jeretici ostaviše svoju zlobnu jeres i vratiše se Pravoslavlju.

Povod za pojavu krsta je slučaj nasljeđivanja carskog presta Konstantina Velikog od strane njegovog sina Konstancija, koji je bio dokazani jeretik. Za razliku od njega, svi građani Jerusalema pohitali su u crkvu, kako bi jednoglasno proslavljali ime Isusa Hrista.

Tada se nevjernici i jeretici, neprijatelji i hulitelji Hristovog Božanstva, ispuniše stida, vidjevši u pojavi Krsta tako veliku božansku slavu i silu Gospoda Hrista. I na taj način sama stvarnost posvjedoči tada, da je hrišćanska vjera – prava, istinita i blagočestiva, i ne od visprenih riječi spoljašnje mudrosti ljudske sastavljena, već otkrivenjem i silom Duha Svetoga potvrđivana, i nebeskim znamenjima i čudesima posvjedočena.

Ovo prikazanje bilo je razlog da mnogi prihvate pravoslavlje, da se pokaju i prime sveto krštenje.

Prema narodnim običajima, u kasnim večernjim satima valja gledati u nebo i ako vidite četiri zvijezde, postavljene tako da obrazuju krst, ispuniće vam se želja. Sutra se uzdržavajte od bilo kakvih ženskih poslova, poput šivenja, heklanja, veza.

Izvor: Kurir