Kupili vikendicu tik uz Drinu, a sad imaju vikendicu daleko od Drine (Foto)

Godinama već, praktično od završetka rata, a u posljednje dvije do tri godine intenzivno, vrši se masovna i neselektivna eksploatacija šljunka na Drini.

Šljunak se intenzivno godinama vadi iz Drine na desnoj obali, u Srbiji, ali i na lijevoj obali, na području Republike Srpske. Zbog izgradnje velikog broja stambenih i poslovnih objekata u Bijeljini, šljunak je bio izuzetno tražena roba.

Imali vikendicu kraj Drine, sad imaju daleko od Drine

Tokom ovog ljeta šljunak se u tolikoj mjeri vadio iz Drine, da je i rijeka pomjerila svoj glavni tok, pobjegavši na desnu stranu, ka Srbiji, te je vikend – naselje u Amajlijama već mjesecima ostalo daleko od riječne obale, i po nekoliko stotina metara. I nikom- ništa. A nije kriva priroda, nego, jasno je ko.

Šljunak se vadio zbog auto-puta

Kako smo nezvanično saznali, šljunak se danonoćno vadio na desnoj obali, u Srbiji, za potrebe izgradnje dionice auto – puta Kuzmin – Rača, dok se sada na lijevoj obali eksploatiše za potrebe izgradnje dionice auto – puta Bijeljina – Rača. Moćne mašine, buldožeri i kamioni svakodnevno iz riječnog korita vade i odvoze na trasu na hiljade kubnih metara šljunka. Slična situacija je na srbijanskoj obali.

Javno dobro se krade

Dobro upućeni kažu da se godinama krade “javno dobro naočigled svih, da se devastiraju riječna korita, zagađuje zemljište i podzemne vode, urušavaju obale i plave naselja”.

Neko se bogati na tome

Treba dodati i to da se pojedinci enormno bogate kroz ovaj posao I da neki od njih postaju jači I od same države. S druge strane, lokalne zajednice gube godišnje budžete od nenaplaćene nadoknade za izvađeni šljunak i pijesak.

Nedefinisana granica – raj za nelegalne eksploatatore šljunka

S obzirom na to da je nedefinisana granica na ovom dijelu teritorije BiH prema Srbiji, praktično ispada da se šljunak iskopava iz riječnog korita i priobalja na teritoriji Srbije, iako bi prema međunarodnim protokolima državnu granicu trebalo definisati na sredini riječnog toka, kako i međunarodna pravila nalažu. Međutim, s obzirom na to da se na lijevoj obali Drine, u Republici Srpskoj, nalaze na hiljade hektara zemljišta koje je u vlasništvu stanovnika Srbije koji žive u Badovincima i u pograničnom pojasu u Srbiji, te da se, s druge strane, značajne površine obradivog zemljišta koje pripada Bošnjacima iz Janje, nalaze na drugoj, desnoj obali Drine, trebalo bi uložiti dodatne napore da se konačno dogovori i definiše granična linija između dvije države.

Borba u više gradova sa istim “neprijateljem”

S druge strane, nekoliko udruženja građana u Doboju, Modriči, Vukosavlju, Šamcu, odnedavno i u Zvorniku i Bijeljini biju neravnopravnu bitku, pokušavajući ukazati na opasnost po pomenute lokalne zajednice zbog neadekvatne kontrole eksploatacije šljunka u slivu rijeka Bosne i Save, odnosno Drine i Save, upozoravajući da ta i takva aktivnost ugrožava više od 300.000 stanovnika koji žive u naseljima koja se nalaze u ovim riječnim slivovima.

Banjaluka.com