Vjerovanja i običaji na Malu Gospojinu: Žene ovo nikako ne treba da rade, a evo kome će ovaj praznik donijeti sreću

Pravoslavni vjernici sutra, u srijedu 21. septembra, obilježavaju Malu Gospojinu.

Mala Gospojina Rođenje Presvete Bogorodice – jedan je od najvećih pravoslavnih praznika. Mala Gospojina spada u red praznika posvećenih Bogorodici i nepokretan je, što znači da ima fiksno mjesto u crkvenom kalendaru i označen je crvenim slovom.

To je dan kada se u Nazaretu, u domu Joakima i Ane, rodila Sveta djeva Marija. Po ocu i njegovim precima, bila je od carskog roda Davidovog, a po majci i njenim precima, od roda prvosvešteničkog.

Ana je kao starica rodila kćerku Mariju, po blagoslovu Božijem. Ovaj dan se praznuje kao Mala Gospojina ili Mala Bogorodica. Velika Gospojina se slavi 28. avgusta, kada je praznik Uspenja Presvete Bogorodice.

Kada je o običajima riječ, jesenje svadbe često su počinjale od Male Gospojine, a vjeruje se da je dobro na ovaj praznik vjeriti se ili sklopiti brak jer će to mladencima donijeti sreću.

U privrednom životu, Mala Gospojina je označavala vrijeme kada se počinjalo sa oranjem i sjetvom zimnih usjeva, a u to vrijeeme priređivane su i razne stočarske svečanosti.

Ukoliko je na Malu Gospojinu vedro i bez oblaka, i ako se tokom većeg djela dana vidi sunce, vjeruje se da će jesen i zima biti blagi, bez mnogo hladnih dana.

Na ovaj praznik žene ne bi trebalo da spremaju kuću, da peru veš i da obavljaju druge slične poslove. Postoji vjerovanje da na Malu Gospojinu ne treba raditi ništa od poslova koji se rade rukama.

Mala Gospojina je praznik koji se obilježava između dva velika posta: onog koji se okončava o Velikoj Gospojini (28. avgusta), i Božićnog posta koji počinje 28. novembra. S tim u vezi, praznik Mala Gospojina slavi se u svečanom ruhu i mrsno.

Izvor: Srpskainfo