Groznica trese Srbiju, svi traže zakopano zlato kralja Milutina

Ovo područje je poznato zbog bogate istorije i sve je privlačnije turistima, ali i tragačima za “zakopanim zlatom” kralja Milutina koji je ovdje imao svoje dvore.

Legende i narodna predanja o skrivenom blagu kralja Milutina i napušteni rimski rudnici glavni su pokretači zlatne groznice u selima oko Lukovske Banje. Rijetko ko od mještana Štava, Mrče i drugih sela hoće javno da priča o potrazi za skrivenim blagom, a Milisav je rekao da je od malih nogu počeo da traži blago.

Selo Štava smješteno je na administrativnoj liniji sa Kosovom i Metohijom. Zbog bogate istorije sve je privlačnije turistima, ali i tragačima za “zakopanim zlatom” kralja Milutina koji je ovdje imao svoje dvore. Milisav Tomić iz sela Štava kaže da je budakom prokopao brda i doline, mjesta pokraj rudnika i rijeka kako bi našao zlato. Kao dijete slušao je priče kako ga ovdje u izobilju ima.

“Već 50 godina kako kopam zlato nigdje nisam iskopao, a kažu da ga ima po brdima, ali treba ga naći”, rekao je Milisav Tomić iz sela Štava.

Njegove komšije nerado govore o kopačima zlata, ali vjeruju narodnom predanju po kome napuštena rudarska okna kriju blago kralja Milutina i zlatnu žicu.

“Čuli smo da ima zlata i povremeno viđamo neke ljude koji dolaze. Prije par godina iz onog brda je išao neki žuti potok. Dolazili su neki i ispitivali, pretpostavljali su da je to neki dio zlata”, rekao je Vukašin Miletić iz sela Štava.

Na ovom području otkriveni su tragovi 215 topionica u kojima se topila ruda gvožđa, olova, srebra i zlata.

“Ovdje je bilo raznih ruda, moguće je i zlatne rude, o čemu svjedoče danas toponimi, kao što su Zlatna čuka ili Zlatna rijeka koje možemo naći u okolini Lukovske banje koji sasvim sigurno svjedoče o jakom rudarstvu u prošlosti”, istakao je Milan Savić, arheolog.

Ovaj kraj procvat je doživio za vrijeme vladavine kralja Milutina, koji je u obližnjoj Lukovskoj banji imao ljetnjikovac, a u Štavi crkvu. Od Kuršumlije preko Kopaonika, a dalje do mora prolazio je glavni trgovački put koji je spajao istok i zapad.

Ljudi ovdje sada žive uglavnom od poljoprivrede, ali šansu vide i u turizmu, jer se nadaju da će iskoristiti blagodeti koje im priroda daruje uz bogato istorijsko naslijeđe.

Izvor: Mondo