Objavljeno: 1. 1. 2022 u 10:07h
Drevna DNK iz zuba milion godina starog mamuta, supermasivna crna rupa, najniža izmjerena gravitacija – neka su od otkrića u 2021. godinu koja su proširila i pomjerila granice naučnog istraživanja, ali i naše mašte, po izboru portala „Sajens njuz“.
Prije više od 13 milijardi godina, kada je svemir bio star samo 670 miliona godina, rođena je ova crna rupa. Sa masom od 1,6 milijardi Sunca, novootkrivena supermasivna crna rupa J0313-1806 dvostruko je teža i 20 miliona godina starija od prethodnog rekordera za najstariju poznatu crnu rupu.
Ova drevna supermasivna crna rupa je toliko velika da je astronome stavila pred dilemu da li su se prvo formirale supermasivne crne rupe.
Prema Isaku Njutnu i Albertu Ajnštajnu, svaki objekat koji ima masu takođe proizvodi i gravitaciju, čak i ako je jedva primjetna. Naučnici su sada izmjerili gravitaciju zlatne kugle prečnika dva milimetra i težine oko 90 miligrama – najmanjeg objekta kome je ikada izmjerena gravitaciona sila.
Sićušna kuglica je dokazala da se gravitacija ponaša očekivano, čak i u slučaju veoma male mase. Istraživači pak žele da ispitaju kako se gravitacija ponaša na još nižoj, kvantnoj skali, gdje se mogu primijeniti drugačija fizička pravila.
Pterosaurus star 160 miliona godina, koji je dobio nadimak „Majmundaktil“, najranija je poznata životinja koja je imala palčeve.
Ovaj leteći reptil čiji su fosilni ostaci pronađeni u sjeveroistočnoj Kini, zvanično je nazvan Kunpengopterus antipolikatus, vjerovatno je koristio palčeve i pokretljive zglobove da se penje kroz krošnje drveća kako bi se dokopao plijena, pretpostavljaju naučnici.
Naučnici su prvi put uspjeli da vide kao crna rupa guta neutronsku zvijezdu, odnosno ostatke mrtve supergigantske zvijezde. Astronomi su ovaj događaj otkrili mjerenjem gravitacionih talasa koji su proizašli iz sudara dva objekta koji su doprli do Zemlje.
Svi prethodno identifikovani izvori ovih talasa u prostor-vremenu sastojali su se od sudara dva slična objekta, kao što su dvije neutronske zvijezde ili dvije crne rupe.
Zub sibirskog mamuta koji je živio prije više od milion godina pobio je prethodni rekord najstarije životinjske DNK koji je do sada otkriven, a koji je držao 700.000 godina star fosil konja.
Naučnici pretpostavljaju da ovo otkriće predstavlja vremenski maksimum koliko dugo DNK može da opstane. Geni ovog mamuta navode na zaključak da je pripadao nekoj do sada nepoznatoj vrsti.
Tajanstvena grupa hominida poznata kao Denisovci je davno izumrla, ali ne bez traga. Autohtono pleme Aita Magbukon na Filipinima u svojoj DNK ima oko pet procenata DNK Denisovaca, otkrila je genetska analiza. To je najviši nivo denisovskog porijekla koji je pronađen bilo gdje u svijetu.
Istraživači ove rezultate koriste kako bi, zajedno sa genetskim tragovima iz drugih grupa koje nose denisovsku DNK, pratili kretanje Denisovaca kroz jugoistočnu Aziju, Papuu Novu Gvineju i Australiju.
Izvor: Agencije
Nema komentara
Sakrij sve komentare
Prikaži komentare
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.