NIKOTIN – zavodljiv, ali ne i smrtonosan

Američka Uprava za hranu i lijekove – FDA, je već 70-ih godina prošlog vijeka odobrila upotrebu nikotina kao zamjensku terapiju kroz nikotinske žvake, flastere, sprejeve, uvidjevši već tada da on može biti dio rješenja za odvikavanje od pušenja. Ipak, 40 godina poslije toga, javnost i dalje smatram da je nikotin glavni krivac za bolesti izazvane pušenjem.

Neosporno je da je pušenje štetno, to je nepobitna činjenica već odavno dokazana, a posljednjih decenija se ulažu veliki napori na podizanju svijesti o bolestima i rizicima koje pušenje izaziva. Borba protiv pušenja je već odavno, u mnogim zemljama, dio šire strategije za poboljšanje javnog zdravlja, u okviru koje su pokrenute brojne antipušačke kampanje, redizajnirana pakovanja cigareta s porukama i grafičkim prikazima koje i upozoravaju i osvješćuju o teškim posljedicama koje pušenje izaziva, a uvedena je i zabrana konzumiranja cigareta u zatvorenom prostoru.

Brojne naučne studije pokazuju da se nikotin već decenijama potpuno nezasluženo nalazi na stubu srama i stručnjaci tvrde da mu se nepravedno pripisuju negativna svojstva koja uopšte nemaju uporište u nauci.

Iako se smatra da je nikotin uzročnik najvećeg broja oboljenja, uključujući i kancere, ovu činjenicu nauka demantuje, poručujući da opasnost vreba zapravo u duvanskom dimu.

Brojne studije potvrdile su ovo naučno stanovište, a stručnjaci upozoravaju da svaki put kada udahnemo dim cigarete, u naša pluća dospijeva više od 6.000 materija koje se oslobađaju sagorijevanjem duvana, od kojih je više od 60, poput katrana, ugalj – monoksida, arsena, olova, kadmija i drugih teških metala iz duvana, a koje mogu prouzrokovati različite vrste teških oboljenja.

To ne znači da nikotin sam po sebi nije štetan, on izaziva zavisnost, te nije supstanca bez rizika. Zato se njegova upotreba, ni u kojem obliku, nikako ne preporučuje trudnicama, dojiljama, osobama s kardiovaskularnim poteškoćama, onima koji imaju visok krvni pritisak ili dijabetes.

I još o nauci

Posljednji podaci pokazuju da u svijetu postoji čak oko 1,1 milijarde pušača. Pušenje se ubraja u najrasprostranjeniju bolest zavisnosti i predstavlja faktor rizika za šest od osam vodećih bolesti uzročnika smrtnosti. Ove činjenice su pokrenule razmišljanja o smanjenju štete, odnosno traženju načina da oni koji ne žele – ili ne mogu prestati pušiti – ipak imaju alternativu. U tom pravcu su se tehnologija i nauka ujedinile i posljednjih decenija intezivno radile kako bi se pronašle alternative koje predstavljaju bolji izbor za pušače od nastavka pušenja tradicionalnih cigareta. Danas manje štetne alternative dobijaju sve više podrške i od zdravstvenih institucija, pa tako se u Engleskoj pušačima umjesto cigareta već preporučuju alternative, u Australiji se nikotin prepisuje na recept, dok su u Japanu naročito popularni proizvodi koji su zasnovani na tehnologiji zagrijavanja a ne sagorijevanja duvana, čime se eliminišu štetne materije koje se ispuštaju kroz duvanski dim.

Da li postoji rješenje?

Naučnici i zdravstveni radnici jednoglasni su kada je u pitanju odgovor na ovo pitanje: „Rješenje leži u prestanku pušenja“.

Ipak, uprkos zabrinjavajućoj statistici, pokazalo se da volja i odlučnost, pa čak i određeni zdravstveni problemi nisu dovoljni da bi se većina pušača oslobodila ove navike. Iz tog razloga, sve je veći broj eksperata iz domena javnog zdravlja koji se, u borbi protiv duvanskog dima, javno odriču rigidnih stavova, glasno podržavajući koncept smanjenja štete, koji se zasniva na nauci i zagovara upotrebu duvanskih proizvoda koji zagrijavaju, a ne sagorijevaju duvan.