Pravoslavni božićni običaji širom svijeta

Zemlje koje proslavljaju Božić 7. januara, koji tamo spada u državni praznik su: Bjelorusija, Egipat, Etiopija, Gruzija, Kazahstan, Sjeverna Makedonija, Moldavija, Crna Gora, Srbija, Rusija, Ukrajina…

Neke zemlje poput Jermenije Božić slave 6. januara. Jerusalimska pravoslavna crkva Božić slavi 7. januara.

Gruzija

Gruzini koji Božić slave 7. januara na ovaj dan idu na Alilo, masovnu šetnju ulicama, pri čemu su obučeni u posebnu svečanu odjeću. Pri tome, čestitaju jedni drugima praznik i dijele najmlađima slatkiše.

Božićna jelka (Čičalaki) napravljena je od mekog materijala, a njene grane su ukovrdžane. Ponekad se umjesto nje može vidjeti grana lješnika koja je oblikovana kao Drvo života i ukrašena slatkišima i voćem. Ipak, sve je popularnija jelka kakva se viđa na Zapadu.

Djeda Mraz je u Gruziji poznat kao Tovlis papa (,,Tovlis babua” na zapadu zemlje), što bukvalno znači ,,djeda snijeg”. Obično je predstavljen s dugom bijelom bradom, odjeven u narodnu nošnju ,,čohu” i krzneni ogrtač, prenosi Nacionalna geografija.

Rusija

Sveti Nikola, koji se smatra svecem Rusije, mornara i djece, predstavlja dobrotu, širokogrudost i pruža dobri duh Božiću. Ruski pravoslavni vjernici se 39 dana pijre Božića redovno mole – sve do večeri 6. januara, kada počinju svečane liturgije.

Narednog dana, na praznik, porodica se okuplja oko trpeze, na kojoj se nalazi 12 vrsta jela, u čast dvanaestorici apostola. Badnjak, obilna večera i upaljena svijeća koja predstavlja dolazak Isusa pali se i kako bi označila kraj velikog božićnjeg posta.

Bijela tkanina se koristi na stolovima za večeru koja u nekim zemljama simbolizuje čistotu i materijal u koji je Isus bio umotan. Slama se, takođe, stavlja po stolovima da simbolizuje jednostavnost i skromnost Hristovog rođenja.

Rusi badnjak nazivaju ,,sočeljnik“, po riječi ,,sočivo“, jela koje je obavezan dio prazničnog ručka.

Ovaj dan rezervisan je za ljubav, pa se Božić u Rusiji čestita svim dragim ljudima, a vrata kuća otvorena su širom kako bi i prolaznici mogli da se pridruže vjernicima za ručkom.

Ukrajina

Kada djeca na nebu ugledaju istočnu zvijezdu, koja podsjeća vjernike na Tri mudraca, u ukrajinskim domovima počinje Sveta večera. U kuće se unosi pšenica, što je star običaj nazvan ,,diduh” (,,djedin duh”), koji potpomaže identifikaciju s precima.

Nakon što sve svi ukućani pomole, domaćin kaže ,,Hrist je rođen”, na šta od porodice dobija odgovor ,,Slavimo ga”. Slijedi obrok, čiji su neizostavni djelovi boršč, četvrtasta kutija domaćeg pudinga, mlijeko, knedle s pečurkama ili kupusom i krompirom…

Nakon večere, vrijeme je za božićne pjesme, a narednih sedam dana vjernici uživaju u danima slavlja.

Etiopija

Proslava Božića u Etiopskoj pravoslavnoj tevahedo crkvi naziva se Gana, a prethodi joj dan posta (u slučaju mnogih vjernika, to znači potpuno uzdržavanje od hrane). Na dan Božića, hrišćani oblače bijelu odjeću, a mnogi se odlučuju da tog dana nose tradicionalnu odoru (,,šama”), napravljenu od pamuka i ukrašenu svijetlim prugama pri krajevima.

Obilježavanje Gane u Etiopiji počinje u četiri sata izjutra, a ove svečanosti praćene su igrom dječaka slična hokeju koja se, takođe, zove gana, a podrazumijeva upotrebu palice i drvene lopte.

Dvanaest dana poslije Božića, vjernici počinju trodnevnu proslavu Timkat, kojom se obilježava Isusovo krštenje. Važan dio ovog praznovanja je molitva tokom službe u hramu, kada odrasli ponovo oblače šame, a djeca odore svojih crkvenih udruženja i krune, prenosi Nacionalna geografija.

Egipat

Oko 15 odsto stanovništva ove afričke zemlje spada u hrišćane, a većina ovog dijela populacije spada u Kopte, koji Božić proslavljaju u januaru.

Mjesec koji prethodi Božiću Kopti nazivaju Kiahk, a svako subotnje veče ovog mjeseca provodi se u pjesmi, dok svako nedjeljno jutro vjernici idu na crkvenu službu.

Od 25. novembra do 6. januara, ovi hrišćani poste, što podrazumijeva odricanje od hrane životinjskog porijekla. Zatim, na Badnje veče, okupljaju se u hramovima, gdje slušaju liturgiju, a narednog dana slave najradosniji hrišćanski praznik.

Kao i kod većine drugih naroda koji proslavljaju ovaj praznik, on je kod Kopta dan radosti i ljubavi, druženja i poštovanja, pa se vjernici u svojim domovima okupljaju kako bi ga zajedno proslavili. Često, pri tome, domaćinima daruju kolačiće (kahk).

Dejda Mraz je svoje mjesto pronašao i u ovoj sredini – on je poznat kao Baba Noël (,,Otac Božića”), a mališani vjeruju da on ulazi kroz prozor dok spavaju i ostavlja im poklone. Zauzvrat, mališani mu ostavljaju kahk, prenosi Nacionalna geografija.

Izvor: telegraf.rs