Šta će vam se desiti ako popijete lijek kojem je istekao rok trajanja?

Pred nama je sezona prehlada i gripa, koja se nažalost ne može se izbjeći ni tokom pandemije.

Recimo da ste ustali jutros sa zapušenim nosom i bolom u grlu, uvjerili ste se da nije u pitanju kovid 19, i požurili prema ormariću s lijekovima kako biste otkrili da imate samo lijek čiji je rok trajanja istekao prije nekoliko godina. Pitate se da li će vam samo biti gore ako popijete tu tabletu?

Uvijek je pametno posavjetovati se s ljekarom, ali je dobro znati da se lijekovi ne kvare na isti način kako i hrana, ali vremenom mogu slabije da djeluju. Na pitanje da li je pametno koristiti lijekove nakon isteka roka trajanja, odgovorila je Ivana Prpić Znidarčić, dr med. Spec. porodične medicine.

Koliko je opasno korisiti lijekove nakon isteka roka trajanja

Lijekovi i dodaci ishrani, te razne kreme, masti i gelovi različitih namjena sastavni su dio naših života od samog njegovog početka do kraja. Kao i svi proizvodi i oni imaju vremenski rok u kojem proizvođač garantuje njihovu sigurnost i maksimalnu efikasnost.

Međutim da bi neki proizvod, a u ovom slučaju je to lijek, bio efikasan i da ne bi ugrozio zdravlje konzumenta podjednako su važni i uslovi u kojima se on čuva. U svakom uputstvu koje dobijemo uz lijek (koje nikako ne bi smjeli da bacimo prilikom otvaranja lijeka) stoji i uputstvo o njegovu pravilnom konzumiranju, čuvanju kao i datum do kojeg proizvođač garantuje njegovu sigurnost.

Najčešće je predviđeno da se lijekovi i dodaci ishrani čuvaju na tamnom i hladnijem mjestu koje neće biti pod uticajem visoke temperature niti vlage, a to nisu kupatila gdje ljudi najčešće čuvaju medikamente, kao ni automobili, jer tada lijek neće biti siguran za konzumaciju čak ni ako je u roku.

Neka istraživanja do sada utvrdila su da određenim lijekovima efikasnost i sigurnost traju i duže vrijeme nakon isteka roka, međutim preporuka je ipak da se on poštuje, kao i način njegovog čuvanja kako je preporučio proizvođač.

Naročito se to odnosi na lijekove koji se koriste u liječenju hroničnih bolesti, akutnih upalnih bolesti (antibiotici), kao i liječenju hitnih stanja, npr. adrenalin u špricevima koji se koristi kao priručna terapija kod ljudi preosjetljivih na određenu hranu ili ubode insekata, a koji u određenim okolnostima mogu da im spasu život.

Na kraju generalna preporuka glasi:

1. Što je stanje, odnosno bolest koja se liječi nekim lijekom ozbiljnija i teža, to je i poštovanje preporuka o načinu uzimanja, čuvanju lijeka i poštvanju roka trajanja važnija, jer od toga zavisi hoće li on djelovati onako kako je predviđeno.
2. Dobro pročitati uputstvo o lijeku, a pritom ne stavljati fokus na nuspojave lijeka (jer o tome brinu ljekari), nego dobro pročitati onaj dio u kojem se propisuje način uzimanja lijeka, njegovo ispravno čuvanje i rok važnosti koji je utisnut na ambalaži.
3. Ne gomilati lijekove u kućnim apotekama, jer su oni opasan otpad koji posredno može da nam ošteti zdravlje zagađenjem okoline u kojoj živimo, a sve lijekove, sirupe i ostale dodatke ishrani kojima je istekao rok trajanja treba vratiti u apoteke gdje će biti zbrinuti na pravilan način. Nikako ih nemojte bacati u kante za smeće, kanalizaciju i generalno u okolinu u kojoj živimo jer nam tako neće biti od koristi već samo na štetu, piše ordinacija.hr.

Izvor: ordinacija.hr