Objavljeno: 16. 10. 2012 u 11:11h
Koje su bile najveće opasnosti koje su ga mogle ubiti u toku nadzvučnog leta? Šta se kasnije dogodilo sa balonom? Da li je Feliks Baumgartner oženjen? Slijede odgovori na pitanja o čovjeku koji je skokom sa ivice svemira postao živa legenda.

Čim je potvrđeno da je se Baumgartner prizemljio, inženjeri u kontrolnoj sobi usmjerili su pažnju na balon i kapsulu. Preko daljinskog upravljanja odvojili su kapsulu od balona, koja se spustila na zemlju uz pomoć sopstvenog padobrana. Kapsula je pala 88 kilometara istočno od mjesta gdje se spustio Baumgartner, dok je balon izduvan uz pomoć najlonskog konca. Teorijski, kapsula bi mogla ponovo da se koristi, dok balon može da se upotrebi samo jednom.
Feliksov tim još proučava stanje njegovog organizma u trenutku kada je dostigao brzinu od 1,24 Maha (1.173 kilometara na sat). Jedan od glavnih naučnih ciljeva skoka bio je da se otkrije više o ponašanju ljudskog organizma u ovakvim uslovima. Sve što zasad znamo jeste da je preživio, što dokazuje da su spekulacije da bi njegovo tijelo moglo da eksplodira uslijed pritiska bile neosnovane. Baumgartner kaže da nije bilo traumatično probiti brzinu zvuka, jer ga je odijelo štitilo od spoljnjih uticaja.
Feliksov tim opisao je kacigu i odelo kao “njegov lični sistem za održavanje u životu”. Odelo je napravljeno po ugledu na ona koja su nosili piloti na izvidničkim avionima na velikim visinama, ali nikad nije oprobano u slobodnom padu prije no što je Feliks počeo da ga testira.
Odijelo se sastoji se od četiri sloja. Unutrašnji pruža udobnost kretanja, dok je slijedeći sloj, “gasna membrana”, pomagao u savladavanju vazdušnog pritiska. Zatim dolazi sloj koji održava oblik odijela i, na kraju, spoljašnji koji je nezapaljiv i štiti od spoljašnjih temperatura.
Da. Najmanje dan prije skoka Feliks je jeo hranu sa niskim sadržajem vlakana, jer se brzo vari i ne izaziva gasove. U okruženju niskog pritiska može doći do širenja gasova i jakih unutrašnjih bolova, što je poznato kao “barotrauma”.
Feliks je iz istih razloga, baš kao što rade i ronioci, morao da udiše kiseonik dva sata prije skoka kako bi se smanjio nivo azota u krvi. Da je došlo do oštećenja odijela na visini većoj od 19,2 kilometra, takozvanoj “Armstrongovoj granici”, gdje voda ključa na temperaturi tijela, Feliksu bi proključala krv.
Stručni tim napravio je detaljan plan njegovih aktivnosti kako bi bio u potpunosti odmoran. To znači da je morao da ode na spavanje tačno 12 sati prije uzletanja, kako bi mogao da odspava 8. Ali, zbog užurbanog rasporeda na sam dan skakanja morao je da se probudi nekoliko sati prije svanuća. Baumgartner je izjavio da prije važnih skokova voli da crta kako bi pročistio um.
Njegov tim označio je 16 najrizičnijih situacija koje je trebalo riješiti prije poduhvata. U to spada ultraljubičasto zračenje, iznenadne promjene vjetra, udar prilikom sletanja, ekstremne temperature, nedostatak kiseonika, dekompresiona bolest, nekontrolisane rotacije prilikom pada, vazdušni udarni talasi i požar u kapsuli. Dvije najveće opasnosti su bile pukotina u odijelu ili kapsuli i slučajno otvaranje padobrana.
S obzirom na visinu na kojoj je bio, izgleda fascinantno da je mogao da se spusti sa takvom preciznošću. Njegov tim kasnije je potvrdio da je mjesto spuštanja bilo samo 36 kilometara od mjesta sa koga je uzletio. Od momenta kada je otvorio padobrane i kada je prestao slobodan pad, Baumgartner je mogao da “upravlja” do željenog mjesta za spuštanje.
Povlačim se iz ovog opasnog posla. Želim da se zaposlim kao pilot u helikopteru. Boriću se protiv požara i spasavaću ljude. Bez imejlova, bez telefonskih poziva – izjavio je Baumgartner.
Samo balon koji je Baumgartner koristio, a koji je za jednokratnu upotrebu, košta 250.000 dolara. Procijenjuje se da je glavni sponzor, “Red bul”, potrošio nekoliko miliona dolara. Zbog toga se ne očekuje da u skorije vrijeme neko pokuša da obori Feliksov rekord.
Ne. Ali ga je, zajedno sa roditeljima, poslije skoka dočekala njegova djevojka Nikol Etl.
Izvor: Glas