MIP traži veći luksuz za diplomate

Ministarstvo inostranih poslova (MIP) BiH mjesečno za zakup rezidencija i kancelarija u kojima su smještene diplomate širom svijeta izdvaja više od 630.000 maraka.

Zgrada MIP

To znači da godišnji troškovi zakupa iznose oko 7,5 miliona maraka. U MIP-u, međutim, smatraju da se radi o skromnim troškovima i da bi prostorije u diplomatsko-konzularnoj (DKP) mreži trebalo da budu mnogo komfornije.

U analizi stanja u DKP-u koju je MIP izradilo na zahtjev Predsjedništva BiH navedeno je da se za zakup kancelarija mjesečno izdvaja gotovo 400.000, a za zakup rezidencija oko 230.000 maraka.

Iako se za rad DKP mreže izdvaja mnogo novca iz budžeta, mnoge ambasade nisu opravdale svrhu svog postojanja. To je priznalo i MIP, koje u analizi navodi da se zbog toga razmišlja o zatvaranju pojedinih ambasada. BiH ima najviše ambasada u zemljama arapskog svijeta, ali od većine njih nije imala velike koristi, zbog čega bi neke mogle biti ugašene, a najbliža tome je Ambasada u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Najskuplji Njujork

Najviše novca izdvaja se za zakup rezidencije i kancelarija u Njujorku koji mjesečno košta 43.033 marke. Poslije Njujorka najviše novca troši se za iznajmljivanje rezidencije za misiju BiH pri NATO-u u Briselu koje košta 29.858 maraka mjesečno.

U Minhenu se zakup kancelarija i rezidencije plaća 21.890, a u Frankfurtu 20.059 KM mjesečno. Mjesečni troškovi zakupa radnog i prostora i rezidencije u kojoj su smještene diplomate u Ženevi iznose 18.434 marke. Kirija za diplomatske objekte u Bernu iznosi 17.822 marke, dok se za kancelarije i rezidencije u Tokiju izdvaja 17.647 maraka mjesečno.

Mjesečni troškovi zakupa rezidencije i kancelarija u Rimu iznose 16.440, a između 15.000 i 16.000 maraka košta diplomatska kirija u Stokholmu, Oslu, Moskvi i Atini.

Od 10.000 do 15.000 maraka MIP mjesečno izdvaja za zakup diplomatsko-konzularnih predstavništava u Beogradu, Budimpešti, Bukureštu, Čikagu, Dohi, Hagu, Islamabadu, Kopenhagenu, Kuvajtu, Ljubljani, Milanu, Otavi, Pekingu, Podgorici, Pragu, Teheranu, Tel Avivu, Tripoliju i Zagrebu.

Više od 9.000 maraka mjesečno MIP izdvaja za zakup objekata u Madridu i Vatikanu, a između 8.000 i 9.000 KM u Abu Dabiju, Ankari, Beču, Nju Delhiju, Skoplju i Varšavi.

Od 5.000 do 8.000 maraka mjesečno poreski obveznici plaćaju zakup objekata za smještaj i rad diplomata u Beču, Džakarti, Kairu, Londonu, Parizu, Rijadu, Sofiji, Strazburu, Vašingtonu, te za Misiju BiH pri Evropskoj uniji u Briselu.

Najmanji troškovi zakupa su u Carigradu, Berlinu, Kuala Lumpuru, Štutgartu, te za ambasadu u Briselu, koji ne prelaze 5.000 maraka mjesečno. Najniža kirija za rezidenciju je u Carigradu za koju se mjesečno izdvajaju 2.934 marke.

Tijesne rezidencije

U MIP-u navode da unajmljeni objekti ne zadovoljavaju stvarne potrebe za smještaj i obavljanje svakodnevnih poslova, a naročito za prijeme.

Primjer je misija BiH u Ženevi koja je smještena u stanu, bez adekvatne sale za prijem – navode iz MIP-a.

U analizi MIP-a se dodaje da ambasadori ne borave u ogromnim i skupim rezidencijama.

Sa prosječnom površinom od oko 160 kvadrata rezidencije su tek nešto komforniji stanovi. Sa 76 kvadrata u Tokiju ili 80 kvadrata u Tel Avivu stanovi ne zaslužuju da se nazovu rezidencijom – smatraju u MIP-u.

Poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Mate Franjičević rekao je “Glasu Srpske” da DKP mreža BiH nije racionalno organizovana.

Mjesečni troškovi za zakupe prostora za potrebe DKP-a su dodatni dokaz da racionalnost, kao nešto što treba da utiče na donošenje odluka, ne igra važnu ulogu u MIP-u. U MIP-u je, sve skupa, prilično iracionalno postavljeno – kazao je Franjičević.

U DKP mreži zaposleno je 370 ljudi, među kojima 274 u ambasadama, 55 u stalnim misijama i 41 u generalnim konzulatima. Samo za njihove plate i naknade prošle godine je potrošeno oko 1,9 miliona maraka.

Izvor: Glas Srpske