Pogrebnici stižu prije Hitne pomoći

Povodom skorašnjeg slučaja kada je na poziv građana umjesto Hitne pomoći u stan prvo stigao pogrebnik, dnevni list Danas je istraživao navode o postojanju takozvane ‘trgovina smrću’.

Ovo je dobro organizovan posao, a oni koji to rade su potpuno bezbjedni – ocjenjuje dr Borko Josifovski, bivši direktor Gradskog zavoda za hitnu medicinsku pomoć.

Inače, on je 2006. godine javno progovorio o “trgovini smrću”, odnosno sprezi ljekara i pogrebnika, nakon čega je uslijedio njegov progon, a zatim i smjena s mjesta direktora. Josifovski je od Agencije za borbu protiv korupcije dobio status uzbunjivača.

Napominjem da je bilo slučajeva, što je potvrđeno i nalazom Komisije za vanredni stručni nadzor, da su ljudi bili puštani da umiru zbog provizije koju su davali pogrebnici – kaže Josifovski i optužuje posljednja dva direktora Hitne pomoći, dr Branislava Lazića i dr Nenada Ivančevića da su držeći se uputstava iz Ministarstva zdravlja, sakrili od javnosti ovo teško krivično djelo protiv zdravlja ljudi.

Josifovski je ranije naveo da se za jednu dojavu smrti dobijalo 300 evra, a u vrijeme kada je on bio direktor Hitne pomoći, godišnje je registrovano oko 3.000 slučajeva sa smrtnim ishodom.

Prostom računicom se dolazi do velike sume novca, koja je dijeljena na više dijelova – od dispečera do ljekara – zaključuje on.

Draško Karađinović, iz Udruženja Doktori protiv korupcije, da je afera trgovine pogrebnika sa službom Hitne pomoći iz Beograda paradigmatičan primjer korupcije u srpskom zdravstvu. On podsjeća da je sve zvanično konstatovano još u izvještaju Ministarstva zdravlja iz 2006, kada je analizirano 53 slučaja sa smrtnim ishodom.

Ovdje se, dakle, radi ne samo o finansijskim zloupotrebama već i o sumnji na teško krivično djelo protiv zdravlja i života ljudi – kaže Karađinović.

On navodi da umjesto da nadležni urgentno reaguju po zakonu, počinje intenzivno zataškavanja od strane rukovodstva Ministarstva zdravlja.

Kasnije se u zataškavanje uključuje i Tužilaštvo u Beogradu, tako da ovdje imamo na dijelu državni aparat koji štiti korupciju – navodi Karađinović.

Agencija za borbu protiv korupcije je tokom prošle godine podnijela Višem javnom tužilaštvu u Beogradu krivičnu prijavu protiv dr Milomira Tufegdžića i dr Zorana Miloševića, ljekara Gradskog zavoda za hitnu medicinsku pomoć. Prijava je podnijeta zbog postojanja sumnje da su u periodu od januara do avgusta 2006. godine u dogovoru sa dispečerima dobijali pozive gdje se radilo o umirućim pacijentima ili gdje je smrtni ishod izvjestan. Oni su kako se sumnja nakon konstatacije smrti preporučivali privatne pogrebnike sa kojima su bili u “poslovnim odnosima”.

Puno posla za novog ministra

Afera “trgovine smrću”, kao i ostale velike afere jeste ono što će novi ministar zdravlja, ako želi efikasno da se bori protiv sistemske korupcije morati da riješi u prvim mjesecima mandata, s obzirom da mu je sva potrebna dokumentacija dostupna, a javnost snažno senzibilisana, kaže Karađinović.

Prema njegovim riječima, to će, zapravo, predstavljati prvi pravi test postojanja političke volje za borbu protiv korupcije kod novog ministra i ujedno znak postojanja kapaciteta za reformisanje sistema kako bi se srpsko zdravstvo pomjerilo sa posljednjeg 34. mjesta u Evropi.

U pitanju je masovno ubistvo

Stiven Kon, izvršni direktor Nacionalnog centra za uzbunjivače iz Vašingtona, prilikom prošlogodišnje posjete Srbiji i učešća na okruglom stolu posvećenom korupciji, naveo je da se ono što je otkrio Josifovski može nazvati “masovno ubistvo”.

Izvor: Cafe.ba