Nemar i vandalizam na Banj brdu dostigli vrhunac, traže da se spomenik ogradi

Nemar i vandalizam oko spomenika palim borcima na Banj brdu u Banjaluci dostigli su vrhunac, zbog čega aktivisti Rekreativne zone traže da se kompleks hitno ogradi.

Tabla na kojoj piše da je zabranjeno penjanje na spomenik, koji je ujedno pod zaštitom, odavno je polomljena i rijetki su šetači koji ne iskoriste priliku da se popnu na njegove zidine i razgledaju grad. Vrhunac vandalizma je bio kada je grupa mladića na spomenik iznijela polomljenu klupu da bi se na njoj slikali.

Goran Pivašević iz Rekreativne zone Banj brdo kaže da je takvo ponašanje nedopustivo i da je krajnje vreme da se kompleks ogradi, pre nego što se desi neka nesreća.

“Spomenik ima prvi stepen zaštite, a uopšte ga ne čuvamo i to mi je bila vodilja da se pozabavim idejom o ograđivanju. Nadležne institucije moraju voditi računa i kada daju odobrenje za razne manifestacije koje se održavaju oko spomenika, te građanima jasno staviti na znanje šta smiju, a šta ne smeju da rade” – rekao je Pivašević za EuroBlic.

Dodaje da je postavljanje zaštitne ograde predložio i Zavod za zaštitu kulturno – istorijskog i prirodnog nasleđa RS, ali još se ništa nije pomaklo sa mrtve tačke.

Banjalučanin Davor Josipović podržava ideju o zaštiti spomenika, jer smatra da nije primjereno da se turisti po njemu penju.

“Narod ko narod, vide da se jedni penju i da im niko ne brani, pa i drugi idu za njima. Nisu oni krivi, nego nadležni, što to strogo ne zabrane” – kaže Josipović.

Zbog gustog drveća, panorama grada se najbolje vidi jedino sa spomenika, a u Turističkoj organizaciji grada kažu da bi se problem penjanja na spomenik riješio gradnjom osmatračnice.

“Odavno u planu imamo postavljanje osmatračnice za 25 osoba, ali smo još u fazi dobijanja dozvola. Podržavamo predlog da se spomenik zaštiti bar ogradom, a idealno bi bilo da se i restaurira, što bi prema našim procjenama koštalo oko 100.000 evra” – rekao je samostalni stručni saradnik u Turističkoj organizaciji Banjaluka Mladen Šukalo.

Spomenik je u dosta lošem stanju, a brački mermer, za koji se ispostavilo da mu ne odgovara naše podneblje, propada od prvog dana kada je otkriven 1961. godine. Spomenik palim Krajišnicima u Narodno – oslobodilačkoj borbi 1941 – 1945 je djelo akademskog kipara Antuna Augustinčića,  jednog od najvećih jugoslovenskih kipara i majstora memorijalne plastike.

Vlada nadležna za spomenik

U Gradskoj upravi osuđuju uništavanje spomenika palim borcima, ali ističu da su oni zaduženi samo za košenje trave i odvoz smeća.

“Prema važećoj odluci, Vlada RS je dužna da osigura pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu i prezentaciju nacionalnog spomenika” – rekao je portparol Gradske uprave Milenko Šajić.

Izvor: Blic