Za povratak na prostu reprodukciju u RS potrebno 80 godina

Na području Banjaluke, najvećeg grada u Republici Srpskoj, u prvoj polovini ove godine je rođeno 1.565 beba, i to 834 dječaka i 731 djevojčica.

Iako se radi o blagom povećanju broja rođene djece, problem sa natalitetom je sve evidentniji i, kako kažu stručnjaci, potrebno je hitno preduzeti mjere jer za dugoročne efekte nema vremena.

Republika Srpska i dalje bilježi trend smanjenog nataliteta, dok podaci ukazuju na to da žene sve više odlažu rađanje te da se starosna granica pomjera. Stručnjaci smatraju da je kod našeg stanovništva presudan materijalni momenat i egzistencijalni strah da li će moći izdržavati dijete.

Na području Republike Srpske tokom 2014. godine ukupno je rođeno 8.927 djece, podaci su Republičkog zavoda za statistiku RS. Natalitet u RS se smanjio od 2000. do 2012. godine za 30 odsto.

“Mladi se nadaju da će napustiti ove prostore, smatraju da im je zgodnije otići samostalno ili sa bračnim partnerom, te da će se bolje snaći u inostranstvu. U prvom planu im je formiranje i konstituisanje karijere, traženje posla i zbog toga se produžava taj prag ulaska u brak i formiranje porodice. Poznajem dosta bračnih parova koji su više godina u braku ali nemaju djecu jer ljudi ne žele gajiti djecu na kreditima i sastavljati kraj s krajem”, govori Ivan Šijaković, sociolog.

Prema njegovim riječima, kod nas nema ozbiljne populacione politike, nema konkretnih planova kako stimulisati i pomoći roditelje finansijski, te ističe da bi trebalo da se ugledamo na skandinavske zemlje koje imaju odličan model populacione politike.

Stevo Pašalić, predsjednik Demografskog saveza RS, kaže da ukoliko bi u narednom periodu RS izdvajala 5.000 KM po svakom prvorođenom djetetu, na godišnjem nivou bi to bilo oko 50 miliona KM, odnosno 1,5 odsto od ukupnog budžeta.

On je napomenuo da bi to dalo kratkoročne efekte, što je neophodno u odnosu na demografske pokazatelje, odnosno 9.000 rođenih i 14.409 umrlih na godišnjem nivou.

“Već sada idemo ka sve nižoj stopi fertilnog kontingenta žena koje rađaju. Ta stopa danas je 1,3 odsto, odnosno 1,3 djeteta po ženi, a prosta reprodukcija je 2,1 odsto. Da bismo se vratili na prostu reprodukciju, potrebno je 80 godina, a to nikad nije uspjela nijedna zemlja”, napominje Pašalić.

Postojeća finansijska stimulacija za majke i djecu, posebno treće rođeno dijete, kako ocjenjuje, je dobra, ali se “boji da za dugoročne efekte nema više vremena”.

“Na ivici smo da se nećemo moći nikad oporaviti od ove demografske recesije koja je apsolutno prisutna na našim prostorima”, ističe Pašalić.

U Ekonomskim mjerama RS za ovu godinu pronatalitetne politike nema, ali je prema programu rada Vlade RS (2014-2018) ovo pitanje, načelno, jedno od prioritetnijih.

Savjet za demografsku politiku RS, kao Vladino tijelo, čeka na usvajanje prijedloga populacione edukacije u obrazovnim ustanovama i lokalnim zajednicama, što ne zahtijeva nikakva dodatna finansijska ulaganja.

“Prijedlog programa populacione edukacije u završnoj je fazi obrade i uskoro će se naći na jednoj od narednih sjednica Vlade RS”, rečeno nam je u Ministarstvu porodice, omladine i sporta RS.

Bh. stanovnika manje za 15 odsto!?

Prema posljednjem izvještaju UN-a “Izgledi za stanovništvo u svijetu: Revizija 2015”, Bosna i Hercegovina je jedna od 11 zemalja gdje se očekuje pad broja stanovnika za najmanje 15 odsto u periodu od 2015. do 2050. godine.

Time se nalazi na petom mjestu, ispred Srbije i Hrvatske sa očekivanim padom od 19,5 odsto.

Mjere u regionu

Vođene procjenama demografskih stručnjaka, i Hrvatska i Srbija mijenjaće pronatalitetne politike.

Tako će u nama najbližoj članici EU porodiljsko trajati ukupno 14 mjeseci i moći će se iskoristiti do osme godine djetetovog života, dok najmanje dva mjeseca mora iskoristiti otac, uz nadoknadu pune plate roditeljima.

Predviđene su i finansijske nadoknade za nezaposlene roditelje. U Srbiji bi, prema predviđenim mjerama, majke mogle imati pravo na mjesečnu naknadu, sve do punoljetstva trećeg djeteta.

Izvor: Nezavisne