Komičan prikaz srpske istorije

Vikend u Banjaluci protekao je u znaku pozorišne magije, koja se, na žalost svih zaljubljenika u pozorišnu umjetnosti, večeras završava.

Pretposljednje takmičarske večeri 18. Teatar festa “Petar Kočić” publika u Narodnom pozorištu Republike Srpske u Banjaluci gledala je predstavu “Potpuno skraćena istorija Srbije” Pozorišta mladih iz Novog Sada. Tekst za svojevrsni scenski udžbenik, u crnohumornom montipajtonovskom stilu na temu srpske istorije, kako je komad opisao reditelj Marko Misirača, koji sve ove festivalske dane vodi okrugle stolove sa glumcima, novinarima i publikom, potpisuju autori Maja Pelević i Slobodan Obradović, a režiju Olja Đorđević.

Glumica Marija Mitrović je objasnila da je cilj ove predstave da bude zabavnog karaktera.

“Nismo htjeli nikog da uvrijedimo, htjeli smo da se našalimo na svoj račun sa povremenim žaokama usmjerenim ka nekim problemima u društvu i stereotipima o našoj istoriji. Nije nam cilj da neko dijete izađe sa predstave i da stvarno vjeruje da je npr. Uroš Nejaki bio homoseksualac. Šalimo se na račun istorije i zabavljamo se i mi i publika sa nama”, kazala je ona.

O procesu rada, gdje su glumci gledali sve i svašta i pisali domaće zadatke govorio je glumac Saša Latinović.

“Ne znam koliko smo zreli da se zafrkavamo sa istorijom poput Engleza. Možda mi još nismo zreli za ovu vrstu samokritike, ali u jednom trenutku moramo da počnemo. Mi smo izuzetno vrijedno radili da bismo napravili ovu predstavu”, dodao je on.

Da “Potpuno skraćena istorija Srbije” nije kabare, već komad Maje Pelević i Slobodana Obradovića, čvrste dramske forme, koja pokušava da hronološki prati značajne momente iz srpske istorije, potvrdila je Olivera Đorđević, reditelj.

“Istina je da se poigravamo žanrovima i pozivamo na mjuzikl, kao formu muzičke komedije, ali to je samo rad na ovoj predstavi učinilo ozbiljnijim, zahtjevnijim i napornijim za sve nas”, dodala je Đorđevićeva.

Cilj svake komedije je, kako je rekla, prije svega, sagledavanje određene teme na veseo način.

“Međutim, sigurno je da se na kraju uvijek smijemo sami sebi, svetu oko nas, našem mentalitetu, navikama, običajima. Kad je u pitanju naša istorija, nije bilo baš moguće pronaći neku svjetliju perspektivu, ali kad sami sebe ne shvatate isuviše ozbiljno, stvari vam postanu mnogo jasnije”, smatra ona.

Veliku pažnju zaljubljenika u teatar u petak uveče privukla je predstava Narodnog pozorišta u Beogradu, po tekstu velikog Ljubomira Simovića i u režiji sjajnog Egona Savina “Čudo u Šarganu”.

“Ne vjerujem da ima pozorišta koje nije igralo “Čudo u Šarganu”. Davno je bilo to kad sam ga radio, ali nema velike razlike. Simović pominje, kao jedan od fenomena naše nesreće, raskid sa tradicijom i kontinuitetom. Ako postoji prekid sa kontinuitetom i sposobnost jednog kolektiviteta da prekine s tim, onda su to bile devedesete. Te godine će se tek osjetiti kao traumatične u našoj budućnosti. Nesreća je nešto što prati svačiji život, to je glavni razlog zbog kojeg sam ponovo radio ovaj komad i radio bih ga uvijek. Žao mi je što ovaj tekst nije prevođen i igran, jer je ekskluzivno djelo”, istakao je Savin.

Veliki glumac Predrag Ejdus donio je mitski, svevremeni lik Prosjaka.

“Prosjak je jedna enigma koju je Simović postavio i dugo smo razmišljali šta bi to sve moglo da bude. Došli smo do zaključka da je on nešto između anđela i đavola. Naime, u ime dobročinstva u toku istorije, od strane religije, politike, vlasti činjena su mnoga zlodjela u ime navodnog dobra. Ovde smo htjeli sa jedne strane da ostavimo to nešto između, a da to u priličnoj mjeri prikrijemo i ne “telefoniramo” unaprijed. Da u prvom redu on bude tipičan klošar kakvih ima svuda u svijetu. Pamtim iz detinjstva takve tipove koje sam viđao po Beogradu”, kazao je Ejdus.

Naučni skup

Savremeno pozorište je u krizi i postoji potreba da se o tome razgovara i iznalaze rješenja za ovaj problem, ocijenili su danas u Banjaluci učesnici naučno-stručnog skupa “Kuda ide tradicionalni teatar”. Direktor Narodnog pozorišta Republike Srpske Nenad Novaković rekao je da savremeno pozorište ulazi u krizu, jer društvo ne vodi dovoljno brigu o tome. Poručio je da kultura ne smije biti trošak, već investicija za budućnost, te ocijenio da je neophodno unaprijediti školovanje kadrova za sve segmente u pozorištu.

Dodjela nagrada

Kao i svake godine, posljednjeg festivalskog dana biće proglašeni najbolji. Nagrađenima u čast ovaj put nastupiće “Džez poezi kabare”. Muzičari iz ovog neobičnog sastava poručili su da publiku očekuje mnogo dobre muzike i iskrenih emocija.

Izvor: Glas Srpske