Kako srediti frižider tako da hrana što duže zadrži svježinu?

Slijedite ove savjete i nećete više morati da razmišljate o roku upotrebe namirnica..

Frižideri ne samo da imaju različite pregrade, namijenjene različitim vrstama namirnica, već i različite temperaturne zone, u zavisnosti od toga koliko su blizu rashladnom elementu. Međutim, ako ne koristite ove prednosti, izgubićete novac trošeći dragocjenu energiju, hranu, a možda ćete imati i manje želje za spremanjem hrane. Ako naučite kako da pravilno raspoređujete hranu, rok upotrebe će joj biti znatno duži.

Zamrzivač

Zamrzivač je namijenjen skladištenju smrznutog voća i povrća, mesa, kesa za led, kao i iznenađujućeg broja hrane za kasniju upotrebu, poput tortilja, soseva za pastu, pa čak i jaja. Hljeb možete čuvati do tri mjeseca, ali izbjegavajte da ga držite u frižideru jer će se osušiti. Trik je u tome da hranu spakujete u posude odgovarajuće veličine, i to po mogućnosti do vrha posude, a onda ih uredno naslažete kako biste što bolje iskoristili prostor i tako uštedjeli energiju. Izbjegavajte korišćenje staklenih tegli jer može da se desi da puknu.

Vrata

Vrata su najtoplije mjesto u frižideru i trebalo bi ih koristiti za skladištenje namirnica koje su najmanje podložne kvarenju, poput začina, sokova, itd. Ali upamtite da čak i začini imaju svoj rok upotrebe. Vrata su najmanje pogodna za jaja, mlijeko i mliječne proizvode.

Gornje police

Ovdje je temperatura najkonzistentnija, pa je najbolje držati bobičasto voće, pića, ostatke hrane ili polugotova jela poput tortilje, humusa ili suhomesnatih proizvoda. Začinsko bilje ćete održati svježim najbolje tako što ćete ga postaviti uspravno u posudu sa vodom i lagano prekriti plastičnom kesom.

Donje police

Najpogodnije su za čuvanje sirovog mesa, jaja, plodova mora i mliječnih proizvoda. Mesu namijenite poseban dio kako biste spriječili širenje bakterija.

Providne fioke

Njihova svrha je da što duže održavaju vlagu kako bi voće i povrće duže bilo za upotrebu. Ali nemojte praviti grešku i trpati zajedno najrazličitije moguće namirnice. Voće poput jabuka, breskvi, krušaka, šljiva itd. proizvodi etilen, hemikaliju koja mu omogućava da sazri. Nažalost, ovo može dovesti do toga da povrće postane žuto i mlitavo, pa čak i da počne da klija. Zato povrće i voće držite u odvojenim komorama. Nemojte ga prati prije upotrebe jer suviše vlage izaziva truljenje. Začinsko bilje možete prati, ali ga nakon pranja osušite i smjestite u plastičnu posudu obloženu salvetom kako bi upila eventualni višak vlage.

Gornja površina frižidera

Ako u nedostatku slobodnog prostora gornju površinu frižidera koristite kao mini-špajz, pa je zatrpavate hranom – odmah prestanite to da radite, čak i ako imate veoma malu kuhinju. Da bi konstantno održao hladnu temperaturu, kondenzator frižidera izvlači napolje topao vazduh koji se podiže gore. Rezultat: gornja površina se veoma zagrijeva pa hrana postaje podložnija kvarenju. Na ovom mjestu najbolje je držati papirne ubruse ili knjige sa receptima.

Šta treba, a šta ne treba čuvati u fružideru?

Paradajz je bolje držati na sobnoj temperaturi, van kese, a krompir, crni luk i tikvice najbolje je držati na suvom, mračnom i hladnom mjestu, poput kredenaca. Avokado i drugo voće je najbolje držati na radnim površinama, ali ako želite da usporite proces sazrevanja, možete ga staviti i u frižider.

Postoje i namirnice koje predstavljaju tzv. “sivu zonu” – ako planirate da ih upotrijebite u skorije vrijeme (nekoliko nedelja), nije neophodno držati ih u frižideru, ali bi na taj način duže zadržale svježinu. To su orašasti plodovi, brašna i ulja.

Potrudite se da nikad ne pretrpavate police, jer je u frižideru, za razliku od zamrzivača, protok vazduha neophodan. U suprotnom, stvaraće se “džepovi” sa različitom temperaturom.

Izvor: B92