Objavljeno: 16. 7. 2014 u 12:00h
Većina ljudi ne vjeruje da je kreativna te da je to talent nekih drugih ljudi oko njih. Zašto je to tako lako objašnjava način na koji su vas učili u školama. Evo šta vas nikada o kreativnom razmišljanju tamo nisu naučili.

Svijet bi bio ljepše mjesto a ljudi bi bili zadovoljniji sami sa sobom kada bi shvatili da kreativnost svi nosimo u sebi, samo je treba ispoljiti na najbolji mogući način. To je neophodno bez otpuštanja kočnica koje vas koče u izražavanju vlastite kreativnost, koje su vam ‘instalirali’ upravo u školama ne učeći vas bitnim stvarima. Psychology Today se pozabavio tom temom i otkrio stvari koje vas o kreativnost nisu naučili u školi.
Umjetnici nisu posebne osobe, već je svatko od vas posebna vrsta umjetnika. Svi smo rođeni kao spontani mislioci, no razlika između kreatinih i onih koji nisu je u vjerovanju. Kreativni ljudi vjeruju kako su takvi, dok oni koji to za sebe ne misle jednostavno nisu. Činjenica je da vjerovanje da nismo kreativni predstavlja izgovor kako ne bismo probali i pokušali nešto novo.
Za kreativnost je potrebna energija i odlučnost kako bi iz nje stvorili ideje i djela. Pritom je strpljivost vrlo, jer otežane okolnosti se gotovo uvijek pojavljuju na putu prema kreativnosti. Svi kreativni geniji rade strastveno puno i stvaraju nevjerojatan broj ideja, od kojih je većina loših. Wolfgang Amadeus Mozart je napisao više od 600 muzičkih djela, uključujući 41 simfoniju i nekih 40-ak čudnih opera i misa, tokom svog kratkog kreativnog života.
Što više vremena pokušavate doći do novih ideja, to aktivniji vaš mozak postaje i sami postajete kreativni. Želite li postati umjetnici i sve što radite je da svaki dan naslikate sliku, postaćete umjetnici. Možda se nećete razviti u novog Vincenta van Gogha, ali postaćete veći umjetnici od onih koji nisu nikad probali, piše Matrix World.
Ljudski mozak ne može napraviti razliku između stvarnog iskustva i detaljno zamišljenog iskustva. Upravo je to otkriće Albertu Einsteinu omogućilo da napravi svoje misaone eksperimente sa zamišljenim scenarijima koji su doveli do revolucionarnih ideja o prostoru i vremenu.
Stvarnost nije jednoznačno određena, a jedino sigurno u životu jest upravo nesigurnost. Kada pokušavate doći do ideja nemojte ih cenzurirati već ih prosuđujte onako kako se pojavljuju. Ništa ne ubija kreativnost kao što to radi autocenzura ideja dok ih se stvara.
Uvijek biste trebali težiti naći što bolju ideju i nastavljati potragu dok ne napredujete što više.
Kako se osoba više specijalizuje to joj se više zatvara mentalni sklop te se ona više fokusira na potvrđivanje onog što vjeruje da je apsolutno. Kao posljedica toga, kada se suoči s novim i drukčijim idejama, fokus takve osobe će biti na usklađenosti s vladajućim pravilima i standardima. Upravo to je razlog zbog kojeg je svaki stručnjak za dostave u Americi prognozirao Fredu Smithu, osnivaču Federal Expressa, siguran neuspjeh. Tvrdili su, naime, da je takav sastav zaista izvodljiv, Post Office ili UPS već bi ga odavno uveli.
Nemojte dozvoliti svijetu da vas obeshrabri, već ustrajte u onome što želite. Beethovenovim roditeljima rekli su da je on preglup da bi bio kompozitor. Kolege su Charlesa Darwina nazivale ‘budalom’, a njegov rad ‘eksperimentima luđaka’ kad je radio na svojoj teoriji biološke evolucije. Walt Disney je sa svog prvog posla u novinskoj redakciji bio otpušten jer mu je ‘nedostajalo mašte’. Shatate li šta se ovime htjelo reći?
Neuspjeh ne postoji jer ćete iz njega uvijek naučiti nešto novo. Oni koji tvrde da nikada nisu pogriješili sigurno nisu nikada pokušali nešto novo.
Uvijek gledajte na probleme iz više uglova, a imajte na umu kako svaki genijalac nađe perspektivu iz koje još niko nije gledao na stvari. Kada promijenite načina na koji gledate na stvari, isti ti objekti se mijenjaju.
Kreativni geniji ne razmišljaju analitički i logički. Konvencionalni, logički i analitički mislioci su isključujući mislioci što znači da isključuju sve informacije koje nisu vezane za problem. Oni traže načine kako eliminirati mogućnosti. Kreativni geniji su uključujući mislioci, a to znači da oni traže načine kako uključiti sve, pa tako i stvari koje su različite i potpuno nepovezane.
Mašta je važnija od znanja. Jer znanje je ograničeno na sve što trenutno znamo i razumijemo, dok mašta obuhvata cijeli svijet, i sve ono što će ikad biti dostupno znanju i razumijevanju, rekao je jednom prilikom Einstein.
Izvor: srednja.hr
Nema komentara
Sakrij sve komentare
Prikaži komentare
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.