Spomenik čeka projekat obnove

Iako se spomenik na Banj brdu nedavno našao na listi nacionalnih spomenika BiH, u Republičkom zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa kažu da je spomenik u lošem stanju, ali da nemaju novca za njegovu rekonstrukciju.

U Zavodu, u čijoj je nadležnosti oko 800 spomenika širom RS, ističu da svojim budžetom ne mogu da pokriju potrebe svih spomenika i da imaju veoma malo novca za obnovu pojedinačnih objekata.

– Zavod je učestvovao prije nekoliko godina u izradi projektne dokumentacije o stanju spomenika i potrebnim sredstvima za rekonstrukciju. Ta cijena je do sada izmijenjena i potrebno je uraditi novu procjenu kako bismo znali koliko bi tačno koštala obnova – precizirali su u Zavodu.

Dodali su da su za ovu godinu za programske aktivnosti za sve objekte na teritoriji RS imali oko 200.000 KM, čime su obuhvaćena arheološka istraživanja, konzervatorsko-restauratorski radovi, izdavačka djelatnost i slično.

– Spomenik na Banj brdu ima znatnih oštećenja, ali ona ne mogu dovesti do potpunog rušenja. U ovoj godini nismo uvrstili spomenik u projekat obnove, a za iduću će nam glavni problem biti nedostatak novca – rekli su u Zavodu.

Smatraju da bi u obnovu spomenika trebalo da se uključi više institucija kako bi zajedno mogle da apliciraju za donatorska sredstva.

– Tako nešto bi tek bilo moguće kada imate projekte koji govore kolika su oštećenja i koliko para je potrebno – ponavljaju u ovom zavodu.

U Turističkoj organizaciji grada (TOBL) nadaju se da će poslije proglašenja nacionalnim spomenikom veća pažnja biti posvećena spomen-obilježju na Banj brdu.

– To uključuje pronalazak novca za renoviranje, jer je spomenik u prilično lošem stanju. Potrebno je obnoviti i muzej koji se nekada nalazio u unutrašnjosti spomenika. Samo mjesto gdje se nalazi spomenik je važno i kao lokacija za panoramsko razgledanje grada – rekao je viši stručni saradnik TOBL-a Mladen Šukalo.

Gradnja

Spomenik palim Krajišnicima u Narodnooslobodilačkoj borbi (1941-1945) djelo je akademskog vajara Antuna Augustinčića, jednog od najvećih jugoslovenskih vajara i majstora memorijalne plastike.

Spomenik je otkriven na Dan ustanka naroda BiH – 27. jula 1961. godine uz prisustvo najviših državnih rukovodilaca.

Spomenik se unekoliko razlikuje od makete koju je izgradio Augustinčić, mauzolejskog je tipa, visine 13 metara i dužine 24 metra. Svojim dimenzijama i monumentalnošću trebalo je da pokaže veličinu žrtve podnesene za slobodu.

Izvor: Glas Srpske