Sergej Aksjonov: “Stanovnici Krima ponosni što žive u Rusiji!”

Sergej Aksjonov, predsjednik Savjeta ministara Krima, rekao je da ga situacija u Ukrajini na neki način podsjeća na raspad Jugoslavije i da ne razumije politiku duplih standarda koju vode Evropa i SAD.

“Trenutna situacija u Ukrajini je u ćorsokaku. Vlast ne želi da čuje jugoistok Ukrajine”, istakao je Aksjonov u intervjuu za “Nezavisne”.

On kaže da su prije nezavisnosti Krimom faktički rukovodili vladari iz Kijeva koji su bili zabrinuti svojim korporativnim interesima, što je dovelo do osiromašenja stanovništva.

“Stanovnici Krima su u emocionalnom usponu, osjećaju se ponosnima zbog toga što žive u Rusiji. Sada se znatno povećavaju penzije, plate, kreiraju se povoljniji uslovi za malo i srednje preduzetništvo”, naglasio je Aksjonov.

Da li pratite situaciju na istoku Ukrajine i kakve su Vaše procjene?

Mi pažljivo pratimo događaje koji se dešavaju na jugoistoku Ukrajine. Mnogi imaju tamo rodbinu, kolege i prijatelje. Stanovništvo Krima u skladu sa svojim mogućnostima pomaže izbjeglicama, koje nam stižu.

Kao zvanično lice ne mogu savjetovati i preporučivati, ali pružam im moralnu podršku. Narod jugoistoka brani svoja ljudska i građanska prava, slobode i svoju zemlju.

Kakvo bi rješenje, prema Vašem mišljenju, bilo najbolje za Ukrajinu?

Prije svega je neophodno dočekati završetak procedure predsjedničkih izbora od 25. maja. Ali trenutna situacija u Ukrajini je u ćorsokaku. Kijevski “pučisti” ne mogu čak da se dogovore između sebe, a kamoli sa narodom. Vlast ne želi da čuje jugoistok Ukrajine, što izaziva još veći protestni nastroj. Mora biti usvojen novi Ustav. Mora biti sprovedena politička reforma, prije svega, u vezi sa decentralizacijom vlasti. Moraju biti održani demokratski izbori. Na vlast treba doći nova politička elita, koja neće dijeliti zemlju na zapad i istok, nego će raditi za dobrobit čitavog naroda Ukrajine. Želim vjerovati u to.

Da li je moguće upoređivati status Krima nakon ponovnog ujedinjenja sa Ruskom Federacijom sa njegovim položajem u sastavu Ukrajine, ili je riječ o drugačijim ustavnopravnim okvirima?

Novi status Krima u sastavu Rusije čak nije moguće upoređivati. U Ukrajini smo tada samo se nazivali autonomnom republikom. Faktički, nama su rukovodili vladari iz Kijeva. Oni su bili više zabrinuti svojim korporativnim interesima. Sa takvim rukovodstvom Krim je vještački postao subvencionisana regija. Došlo je do osiromašenja stanovništva.

Prošlo je sasvim malo vremena, ali situacija se u potpunosti promijenila. Porezi i prihodi ostaju u budžetu Krima. Vidljiv je i ekonomski rast, poboljšava se socijalno blagostanje, proširuju se prava municipalnih vlasti, društvenih organizacija, prije svega nacionalno-kulturnih. Poštuju se humanitarna prava svih etničkih grupa na poluostrvu.

Polovini građana Ukrajine više od 20 godina faktički je bilo oduzeto pravo da odlučuju kojim će jezikom govoriti, koje svjetinje poštovati, kao i pravo produbljivanja rodbinskih veza sa bratskom Rusijom. Za razliku od Ukrajine, na Krimu postoje tri državna jezika: ruski, ukrajinski i krimsko-tatarski. Ove činjenice govore o tome da je Krim već počeo da se uspješno razvija.

Kakvi su ekonomski prioriteti Krima? Šta će biti osnov za privredni razvoj?

Nećemo biti na izdržavanju federalnog budžeta. Imamo sve mogućnosti za to. U ukrajinsko doba svi prihodi su uglavnom išli u državni budžet. Sada oni ostaju u Krimu. Uzgred rečeno, glavni poreski obaveznik prema budžetu kod nas je “Černomornjeftjegaz”. Očekujemo da do kraja godine ovo preduzeće obezbijedi krimskom budžetu oko 250 miliona dolara prihoda. Uz podršku Vlade Ruske Federacije i resornih ministarstava radi se na federalnim socijalno-ekonomskim programima. Oni predviđaju kvalitetnu promjenu socijalne i prometne infrastrukture, sistema vodosnabdijevanja, gasifikacije sela. Takođe aktivno radimo na energetskoj bezbjednosti poluostrva.

Nakon ponovnog ujedinjenja Krima sa Rusijom već je prošlo neko vrijeme. Kako se mijenja svakodnevni život ljudi?

Povratak Krima u Rusiju je događaj od istorijskog značaja. Stanovnici Krima su u emocionalnom usponu, osjećaju se ponosnima zbog toga što žive u Rusiji. Sada se znatno povećavaju penzije, plate, kreiraju se povoljniji uslovi za malo i srednje preduzetništvo, što omogućava smanjenje nezaposlenosti. Postavljena je jaka pravna pregrada korupciji. Osjećamo i podršku stanovništva Krima.

Vi znate da u svijetu postoje različiti stavovi prema ponovnom ujedinjenju Krima sa Rusijom. Kako Vi ocjenjujete proceduru ulaska u sastav Ruske Federacije?

Jedan od univerzalno priznatih principa međunarodnog prava jeste pravo naroda na samoopredjeljenje, tj. na kolektivni izbor svoje zajedničke sudbine. Kod nas je 16. marta održan svekrimski referendum o statusu poluostrva. Građani Krima su morali izabrati između državne samostalnosti Krima u sastavu Rusije i proširenja nekih punomoći Autonomne Republike Krim u sastavu Ukrajine. Više od 96 odsto stanovnika Krima je glasalo za krimsku državnost u sastavu Ruske Federacije. Političari iz SAD i zapadne Evrope zbog svojih geopolitičkih interesa ne žele prihvatiti volju stanovništva Krima. Zakon o primanju Krima i grada Sevastopolj u sastav Ruske Federacije, koji je potpisao Vladimir Putin, prošao je kroz sve neophodne ustavne procedure. Proglašenje Republike Krim i Sevastopolja novim subjektima Ruske Federacije je zakonito i pravedno.

S obzirom da ne postoji administrativna kopnena granica između Krima i ostatka Rusije, na koji način ćete rješavati transportne i druge infrastrukturne probleme?

Krimska vlada zajedno sa Ministarstvom regionalnog razvoja Ruske Federacije i drugim centralnim resorima izrađuje koncepciju programa “Socijalno-ekonomski razvoj Krimskog federalnog distrikta do 2020. godine”. U okviru ovog sveobuhvatnog programa će biti sprovedeni projekti modernizacije cjelovite infrastruktutre Krima, i to je, najprije, gradnja mosta ili tunela kroz Kerčki prolaz, rekonstrukcija terminala aerodroma, obnova željezničkih puteva. Ovo će omogućiti poluostrvu da proširi svoj turistički potencijal kao ljetovalište međunarodnog nivoa.

Može li Krim igrati neku značajniju ulogu u povezivanju energetskih koridora Rusije sa Evropom? Vidite li Vi u ovom perspektivu?

Krim može igrati izvjesnu ulogu u energetskim odnosima Rusije i Evrope. Ali ovo je pitanje za dugoročnu perspektivu. Moramo obezbijediti, prije svega, svoju energetsku sigurnost.

Koji narodi, osim ruskog, žive na Krimu i kakav je njihov status sada u okviru Rusije?

Neću nabrojiti sve. Ima ih više od 120. Prema Ustavu Republike Krim, svi narodi su jednaki i svaki od njih ima pravo na razvoj svog maternjeg jezika, vaspitavanje i obrazovanje na svom jeziku, očuvanje kulturno-istorijskih spomenika. U ovome je zalog mira i sloge.

Da li pratite situaciju u bivšoj Jugoslaviji, kakve su Vaše ocjene? U procesu otcjepljenja Krima od Ukrajine Vi ste akivno pozivali na kosovski presedan. U kolikoj mjeri je on uticao na odluku o nezavisnosti?

Kosovo se otcijepilo cijenom mnogih ljudskih života kroz žestoku vojnu operaciju NATO-a. Evropa i SAD ovo zovu unikatnim slučajem. Spreman sam da diskutujem o tako postavljenom pitanju. Krimski presedan, međutim, stvarno je unikantan slučaj. Mi se radujemo i ponosimo time da se povratak Krima u Rusiju desio bez pucnjave i ljudskih žrtava. Ovo je zasluga svih njegovih stanovnika. Situacija sa raspadom Jugoslavije u nekom smislu me podsjeća na događaje koji se sada dešavaju na Ukrajini. Ne daj bože da i ovdje počne vojna operacija NATO-a. Nema ništa vrednije od života čovjeka! Zato ne razumijem politiku duplih standarda koju vode Evropa i SAD.

Šta očekujete u političkom smislu od Bosne i Hercegovine i Srbije?

U ime stanovnika Krima želim izraziti zahvalnost državljanima BiH i Srbije na priznanju rezultata svekrimskog referenduma. Ovo je još jedan dokaz bratskog jedinjenja slovenskih naroda. Nadam se daljem širenju humanitarne i ekonomske saradnje sa vašim zemljama. Dođite kod nas. Mi smo otvoreni za prijatelje, za uzajamno korisni dijalog.

Šta znači za Vas predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin? Kako Vi ocjenjujete njegovu politiku?

Više puta sam se sastao sa Vladimirom Putinom. I svaki put se uvjeravam da je on čovjek djela i visokih državnih principa. Stanovnici Krima kao i većina ruskih državljana povezuju novi preporod Rusije sa našim predsjednikom. Njegovo mišljenje za nas je utemeljavajuće. Da kažem više toga, Novu godinu smo dočekivali po moskovskom vremenu, i pozdravni govor Vladimira Putina nama je bio blizak i rodan. Mi se ponosimo time da on uživa zasluženo poštovanje u svijetu. Baš zahvaljujući njemu Rusija je postala snažan geopolitički igrač.

Izvor: Nezavisne