Banjalučanin koji je obišao Černobil: “Bilo je potresno” (Foto) (Video)

Objavljeno: 31. 5. 2019 u 13:43h

Robert Dacešin je vjerovatno jedini Banjalučanin, koji je posjetio Černobil – najopasnije mjesto na svijetu, ovih dana ponovo megapopularno zbog hit serije u produkciji HBO.

“Bio sam u Černobilu 2017. godine i bilo je  potresno. Ne znam da li bih išao ponovo. Mnogo je teško sve ono što čovjek vidi tamo, posebno kada shvati činjenicu da ti ljudi nisu bili svjesni svega što se dešavalo te kobne 1986. godine. Navikli su da im neprijatelji budu tenkovi i puške, a onda je njih skoro 200.000 stradalo od nečega što nisu mogli ni vidjeti. To je baš strašno”, kaže Robert.

Za seriju “Černobil” je čuo, ali još nije stigao da pogleda prve epizode, jer je zauzet putovanjima i promocijom svoje knjige putopisa iz Južne Amerike.

“Svakako ću pogledati tu seriju, čim uhvatim vremena”, kaže Robert.

Poprište najveće nuklearne katastrofe u istoriji svijeta mladi Banjalučanin je posjetio prije dvije godine, sa grupom turista iz osam zemalja.

Lokalni vodiči su ih tada upozorili da se dobro obuku i obuju, kako bi imali što manje otkrivenih površina na tijelu.

“Morali smo nositi majice dugih rukava, duge pantalone i duboke cipele. Vodič Jurij nam je govorio da ne smijemo sjediti na zemlji ako namjeravamo da imamo djecu, da ne smijemo jesti i piti ništa van kombija i restorana u koji nas vodi i da ne smijemo nositi kući „suvenire“, jer ćemo zbog njih vjerovatno biti uhapšeni na aerodromu”, sjeća se Robert.

Bilo im je zabranjeno da hodaju po travi i da “pipkaju” stvari na koje naiđu, a nisu smjeli ni da spuštaju svoje rančeve na zemlju.

Na putu do Černobila primijetio je da iz žbunja proviruju lisice i vukovi.

Jurij mu je rekao da je to uobičajeno, a potom je pokazao i „crvenu“ šumu na koju je vjetar prije 30 godina nanio ogromnu količinu radioaktivne prašine.

Vidjeli su i mjesto gdje je bilo selo Kopači, koje je nakon katastrofe zakopano pod zemlju.

Cijelo selo je bilo sagrađeno od drveta, a drvo upija radijaciju, pa ga nisu mogli očistiti.

Robert ističe da nikad neće zaboraviti prizor „sivog sarkofaga“, odnosno hangara ispod kojeg se nalazi černobilski reaktor koji je eksplodirao.

“Naučnici su unutar ovog reaktora našli crnu lavu koja je u mnogo čemu podsjećala na „slonovo stopalo“, najsmrtonosniji nuklearni otpad na svijetu! Za samo 30 sekundi izloženosti ovom fenomenu slijede vrtoglavica i umor koji će vas pratiti cijelu sedmicu. Dva minuta izloženosti i vaše ćelije će početi da se raspadaju, za četiri minute slijede povraćanje, proljev i groznica. Poslije 300 sekundi izloženosti imate samo još dva dana života”, pojašnjava Robert.

Od katastrofe izazvane eksplozijom u nuklearnoj elektrani u Černobilu prošle su 33 godine i nivo radijacije je u međuvremenu na većem dijelu ugroženog područja opao ispod opasnog po život, pa danas tamo žive rijetki stanovnici povratnici. Radi se uglavnom o starijim ljudima, često u jednom selu ima samo jedan stanovnik. Od njih 3.000, koliko ih se vratilo, danas je ostalo svega 120.

“Oni su u Ukrajini poznati kao „samostalni nomadi“. Razlog njihovog povratka je jednostavan – ljubav prema rodnom kraju i svojoj kući”, kaže Robert.

Izvor: srpskainfo.com / Autor: Milkica Milojević / Foto: Robert Dacešin

Facebook Twitter Preporuči na Viberu
Kopirati

Nema komentara

Sakrij sve komentare

Prikaži komentare

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Šta mislite o ovoj temi?

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

Promo

Copyright. Sva prava zadržana. Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici sa koje je sadržaj preuzet.