Nestaje glečer iz kojeg izviru neke od 10 najvećih svjetskih rijeka

Na tibetanskoj visoravni, u podnožju planinskog lanca Meili i planinskog vrha Kavakarpo, na 6.740 metara nadmorske visine, zarobljeno je 15 odsto svjetskog leda.

Naučnici zbog toga to područje nazivaju “trećim polom”, jer čuva najveću zalihu snijega i leda poslije Arktika i Antarktika.

Tibetanci smatraju da je svetogrđe pokušati popeti se na Kavakarpo, ali su, bez obzira na to, mnogi pokušali i poginuli.

Članovi međunarodne ekspedicije od 17 pripadnika izgubili su život 3. januara 1991. godine, kada ih je zatrpala lavina. Deset godina kasnije, vlasti u Pekingu konačno su zabranile pristup planinarima.

Uprkos zabrani, Kavakarpo i dalje ugrožava brojne ljudske živote, ali sada time što se glečer u njenom podnožju ubrzano topi.

Glečer Mingjong ubrzano nestaje, pa se smatra da je to jedan od najbrže nestajućih glečera na svijetu. Od 1970. godine, tibetanski glečer je izgubio čak četvrtinu svoga leda.

Kako prenosi Jutarnji list, ovih dana se očekuje objavljivanje izvještaja Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPČ), čiji naučnici procjenjuju da će do kraja vijeka nestati preostale dvije trećine tibetanskog glečera. Čak i ako se međunarodna zajednica dogovori o hitnim promjenama kojima bi se ograničilo globalno zagrijavanje, tibetanska ledena gromada će nastaviti da se topi.

Glečer Mingjong nazivaju zamrznutim azijskim vodotornjem. On je izvor 10 najvećih svjetskih rijeka, među kojma Ganga, Bramaputre, Žute rijeke, Mekonga i Inda, kojima se vodom snabdijeva 1,6 milijardi ljudi.

“Stanje je depresivno i zastrašujuće” – rekao je za Guardian Džozef Šea, stručnjak za glečere sa Univerziteta Sjeverne Britanske Kolumbije.

“To mijenja prirodu planina duboko i vrlo vidljivo” – tvrdi on.

Pažnju naučnika i svjetske javnosti mnogo više zaokuplja sudbina Sjevernog i Južnog pola, čemu doprinosi i to što lokalne vlasti na Tibetu ograničavaju pristup naučnicima.

Ovog ljeta, međutim, naučnici sa američkog Univerziteta Kolumbija su analizirali stare snimke špijunskih satelita iz vremena Hladnog rata i ustanovili da se led sve brže topi.

Led se sada topi gotovo dvostruko brže nego u periodu od 1975. do 2000. godine, kad je prosječna temperatura bila za jedan stepen Celzijusa niža. Glečeri na području Himalaja gube oko pola metra leda godišnje zbog klimatskih promjena koje je izazvao čovjek, ustanovili su naučnici.

Jedan od razloga za ubrzano topljenje leda je i to što se prosječna temperatura na Tibetanskoj visoravni, kao i na Arktiku i Antarktiku, diže tri puta brže od svjetskog prosjeka. Ako se ne obuzda emisija gasova staklene bašte, tri svjetska pola očekuje dodatno zagrijevanje od pet stepeni, upozoravaju stručnjaci za klimu.

Izvor: Agencije